Cilj istraživanja je procjena točnosti Mini mental testa (engl. Mini-Mental State Examination, MMSE) koji se koristi u dijagnostici demencije prema definiciji Priručnika za duševne poremećaje (Diagnostic and Statisticl Manual of Mental Disorders, DSM).
MMSE je pisani test, najveći broj bodova je 30, a niži rezultat ukazuje na teži kognitivni poremećaj. Granični rezultat normalne kognitivne funkcije je 24, ali u teoriji može biti od 1 do 30.
Pretražili smo literaturu i našli 24.310 citata. Pregledani su naslovi i sažetci svih tih citata. Izabrano je 317 cjelovitih radova koji bi mogli odgovarati kriterijima uključenja. Pregledali smo 317 znanstvenih radova i uključili 70 članaka koji opisuju 48 studija u ovaj pregled. Uključena su istraživanja na osobama koje žive u zajednici i ona provedena u općoj praksi liječnika.
Dvije studije su imale ozbiljan propust korištene metode za odabir ispitanika, tri glede primjene testa, te 9 u prikazu provedbe. U statističkoj obradi je objedinjeno 28 istraživanja u zajednici (44 članka) i 6 istraživanja u primarnoj praksi (8 članaka), ali iz preostalih 14 istraživanja u zajednici nije bilo moguće koristiti podatke. Dva od 6 istraživanja su provedena u osoba sa sumnjom na demenciju. Dijagnostička točnost MMSE je procijenjena na 3 granične vrijednosti u istraživanjima u zajednici, ali za one u primarnoj praksi to nije bilo moguće. Najbolji test ima osjetljivost (mogućnost otkrivanja demencije) 1,0 (100%) i specifičnost (mogućnost dokazivanja da osoba nema demencije) 1,0 (100%). Za ovaj test je ukupna točnost na graničnoj vrijednosti 25 bodova (10 istraživanja) imala osjetljivost 0,87 i specifičnost 0,82. U 7 istraživanja je točnost ispitana prema stupnju obrazovanja, test je pokazao osjetljivost 0,97 i specifičnost 0,70. Ukupna točnost na graničnoj vrijednosti 24 boda (15 istraživanja) je osjetljivost bila 0,85 i specifičnost 0,90.
Ovi rezultati ukazuju da je MMSE testom moguće ispravno dijagnosticirati demenciju u 85% slučajeva, u 15% slučajeva netočno previdjeti demenciju; u 90% slučajeva točno isključiti demenciju i u 10% krivo dijagnosticirati demenciju te je u tim slučajevima potrebno daljnje ispitivanje.
Ti rezultati ukazuju da je MMSE koristan dio postupka dijagnostike demencije, ali je potrebno tumačenje u širem kontekstu svakog pojedinog pacijenta, crta ličnosti, ponašanja i snalaženja u svakodnevnici.
