To upućuje na postizanje platoa epidemije koji obično traje nekoliko tjedana, nakon čega će broj oboljelih postupno padati.

Najveći je broj ukupno oboljelih zabilježen na području Grada Zagreba, Zagrebačke i Splitsko-dalmatinske županije.

Kao i prethodnih sezona, najveća je incidencija gripe u djece predškolske i školske dobi, a najmanja u osoba u dobi od 65 godina i starijih.

Uz sezonu gripe se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe.

To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom.

Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse).

Procjenjuje se da u Hrvatskoj zbog gripe umire do 500-tinjak osoba godišnje, od kojih samo manji broj bude i službeno prijavljen.

Što se tiče cirkulirajućih virusa gripe na području Hrvatske, prema podacima laboratorija Nacionalnog referentnog centra za gripu pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, među pozitivnim uzorcima koji čine 52% uzoraka analiziranih na gripu u 6. tjednu, bilježi se udjel virusa gripe A (24%), i dalje prevladava virus gripe B (76%) i to Yamagata linija.

Među uzorcima s potvrđenim virusom gripe A je 30% A(H3N2), a 70% A(H1N1).

Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti se i u ostalim državama Europske unije bilježi porast aktivnosti virusa gripe, pri čemu istovremeno cirkuliraju oba tipa, A i B, s geografski različitom zastupljenošću pojedinih tipova unutar regije.