Tema komunikacije rizika vrlo je aktualna u okviru novijih zahtjeva farmakovigilancijske regulative, a vezano za sve nove lijekove koji dolaze na tržište, a i neke koji su već u primjeni duže vrijeme. Prema principima dobre farmakovigilancijske prakse za pojedine lijekove postoje mjere minimizacije rizika kako bi se, kada je to neophodno, prevenirale određene ozbiljne i teške nuspojave, a da omjer koristi i rizika za navedeni lijek ostane pozitivan kako bi se i dalje mogao davati bolesnicima kojima je takva terapija neophodna.