Cilj ovoga rada bio je odrediti i usporediti količinu teških metala u 74 uzorka bijele (N = 39) i plave ribe (N = 35), uzorkovanih u proljetnom (N = 38) i jesenskom razdoblju (N = 36), kako bi se istražila moguća razlika u koncentracijama teških metala, posebice žive, ovisno o sezoni ulova ili tipu ribe i procijenilo mogu li determinirane količine imati štetnih utjecaja na zdravlje potrošača.

Riba je izabrana, budući da je ona indikator zagađenja teškim metalima u eko sustavu.

Količina teških metala, olova (Pb) i kadmija (Cd), u obje grupe uzoraka, bila je niža od maksimalnih dopuštenih koncentracija prema hrvatskih i europskim zakonima. Količina žive (Hg) bila je više od maksimalnih dopuštenih koncentracija u vrlo malom broju uzoraka 3/74 (0,04%). Međutim, u uzrocima su zabilježene relevantne količine arsena (As), iako količine arsena nisu regulirane hrvatskim propisima. Multivarijatna statistička obrada (neparametrijski Mann-Whitney U test) pokazala je statistički značajne razlike u količini arsena u proljetnom razdoblju u odnosu na jesensko razdoblje, kao što je i izmjerena količina žive statistički značajno bila viša u bijeloj u odnosu na plavu ribu, te ona izmjerena u jesenskom razdoblju u odnosu na proljetno.

Uzevši, međutim, u obzir potrošačke navike i učestalost konzumacije ribe u Hrvatskoj, izmjerene koncentracije nisu povezane s rizikom štetnih posljedica na zdravlje potrošača.

Danijel Brkić, Jasna Bošnir, Andrea Gross Bošković, Sanja Miloš, Jasenka Šabarić, Dario Lasić, Gordana Jurak, Bruno Cvetković, Aleksandar Racz, Ana Mojsović Ćuić