Velika većina sistemskih bakterijskih infekcija uzrokovane su humanim patogenima koji naseljavaju tjelesne površine, tj. komenzalima. Naseljavanje Staphylococcus aureusa u nosnoj šupljini predstavlja predispoziciju za invazivnu infekciju, ali epidemiološke studije su pokazale da unatoč tome što S. aureus tipično kolonizira nosnu šupljinu, nije prisutan kod svih ljudi. Dosad nisu bili poznati mehanizmi koji sprječavaju kolonizaciju patogena, a koji bi objasnili rezultate provedenih epidemioloških istraživanja.

Njemački istraživači nedavno su otkrili da bi drugi humani komenzal, Staphylococcus lugdunensis, mogao biti čimbenik koji utječe na stopu kolonizacije S. aureusa. Naime, otkriveno je da S. lugdunensis proizvodi antimikrobni faktor - lugdunin koji sprječava rast S.aureusa. Lugdunin je peptidni antibiotik koji u svojoj strukturi ima tiazolidinski prsten i predstavlja rijetki primjer neribosomske sinteze bioaktivnog spoja iz bakterije koja naseljava humane površine.

Provođenjem daljnjih istraživanja, na mišjem je modelu uočeno da naseljavanje S. aureusa i divljeg tipa S. lugdunensis dovodi do smanjenje naseljenosti nazalnog S. aureusa u usporedbi s naseljavanjem S. aureusa i lugdunin-negativnih mutantnih sojeva S. lugdunensis. Također, uzimanjem uzoraka brisa nosa kod hospitaliziranih pacijenata pokazalo se da je 32% imalo kolonizaciju S.aureusom, a 9% S. lugdunensisom. Svi izolati S. lugdunensis proizvodili su lugdunin, a prisutnost S. lugdunensis smanjivala je kolonizaciju S. auresa 6,9 puta.

Dokazano je da lugdunin djeluje baktericidno na većinu glavnih patogena, uključujući meticilin-rezistentne S. aureus sojeve (MRSA) te da ne dolazi do razvoja rezistencije u S. aureus sojevima. Zbog toga bi lugdunin ili lugdunin-producirajuće komenzalne bakterijske mogle biti veoma korisne za prevenciju stafilokoknih infekcija. Za lugdunin je potrebno provesti daljnja istraživanja kako bi se formulirao u odgovarajuće ljekovite oblike i mogao primjenjivati u terapijske svrhe. Otkrića ovog istraživanja dovode do zaključka da bi ljudska mikrobiota trebala biti razmotrena kao izvor novih antibiotika što otvara novo poglavlje u istraživanju lijekova.