Rezultati prijašnjih istraživanja jasno upućuju na povezanost između unosa određenih vrsta prehrambenih masti i rizika za kardiovaskularne bolesti. Međutim, podatci o utjecaju pojedinih masnoća na mortalitet dosad su bili ograničeni i nedosljedni.

Kako bi ispitali povezanost pojedinih vrsta masnoća na mortalitet, američki autori proveli su istraživanje na više od 125.000 ispitanika, zdravstvenih djelatnika, koji na početku istraživanja nisu imali kardiovaskularne bolesti, dijabetes niti karcinom. Svake 2-4 godine od ispitanika su prikupljani podatci o unosu prehrambenih masti. Tijekom tridesetogodišnjeg praćenja, četvrtina ispitanika je umrla. Povećan unos zasićenih masti, zbog zamjene ugljikohidrata, povezan je s 8% većim rizikom za ukupni mortalitet. Visoki unos trans masti povezan je s 13% većim rizikom od mortaliteta. S druge strane, visoki unos polinezasićenih masnih kiselina povezan je s 19% smanjenim rizikom, dok je visoki unos mononezasićenih masnih kiselina povezan s 11% smanjenim rizikom od smrtnosti.

Također, zamjena 5% energetskog unosa iz zasićenih masti s poli- i mononezasićenim masnim kiselinama ekvivalentne kalorijske vrijednosti povezana je sa smanjenjem mortaliteta za 27%, odnosno 13%.

Autori ističu kako bi ključna poruka u prehrambenim preporukama trebala biti zamjena zasićenih s nezasićenim mastima. Isto tako, upućuju na smanjenje unosa djelomično hidrogeniranih biljnih ulja koja predstavljaju glavni izvor trans masnih kiselina.