Osteoporoza zahvaća 8-10 % populacije te se može govoriti o epidemijskim razmjerima, a kako je do pojave prijeloma asimptomatska, naziva se i tiha epidemija. Ciljevi liječenja osteoporoze su smanjiti rizik prijeloma te povećati funkcijsku sposobnost i poboljšati kvalitetu života.
Uvod
Osteoporoza je sistemska, metabolička bolest koštanog sustava koju karakterizira smanjena mineralna gustoća i poremećena mikroarhitektura kosti što uzrokuje smanjenje koštane mase i povećanu lomljivost kosti.
Osteoporoza se dijagnosticira mjerenjem gustoće kosti (BMD - Bone Mineral Density) denzitometrijom, pretragom koja je zlatni standard u mjerenju gustoće kosti.
Prema definiciji svjetske zdravstvene organizacije pacijentu se dijagnosticira osteoporoza ako BMD pokazuje odstupanje od 2,5 standardne devijacije ispod prosječne vrijednosti vršne koštane mase mladih zdravih žena bijele rase (T score -2,5 ili niži).
Klinička dijagnoza osteoporoze se donosi i u slučaju netraumatskih prijeloma bez obzira na BMD. Smatra se da pacijenti koji su doživjeli jedan ili više prijeloma imaju tešku osteoporozu.
Epidemiologija
Od osteoporoze boluje svaka treća žena te svaki peti muškarac iznad 50 godina, tj. oko 200 milijuna žena u svijetu.
Osteoporoza zahvaća 8-10 % populacije te se može govoriti o epidemijskim razmjerima, a kako je do pojave prijeloma asimptomatska, naziva se i tiha epidemija.
Uzrok i čimbenici rizika
Kost je živo tkivo te svaki poremećaj pregradnje kosti u vidu pojačane resorpcije ili smanjenog formiranja kosti dovodi do osteopenije tj. osteoporoze. Primarni uzrok osteoporoze je manjak estrogena.
Poznati su mnogi predisponirajući čimbenici osteoporoze. Spol, dob, rasa, genetika, prijelomi u prvih rođaka, prethodni prijelomi u odrasloj dobi, demencija čimbenici su na koje ne možemo utjecati. Postoje čimbenici na koje se može utjecati i svakako treba staviti naglasak na njih te aktivnom prevencijom smanjiti broj bolesnika sa osteoporozom.
Čimbenici na koje možemo utjecati su: nedostatan unos kalcija, vitamina D i bjelančevina, pušenje cigareta, prekomjerno pijenje alkohola i kave, indeks tjelesne mase manji od 19, nedostatak estrogena, smetnje vida, učestali padovi, nedostatna tjelesna aktivnost i arhitektonske prepreke.
Mnoge su bolesti i stanja koje povećavaju rizik razvoja osteoporoze. Neke od njih su reumatoidni artritis i ostale bolesti vezivnog tkiva, zatim bolesti koštane srži - multipli mijelom, limfom, leukemija, različite gastrointestinalne bolesti te endokrine bolesti -hipogonadizam, hiperprolaktinemija, amenoreja, anoreksija nervosa, hipertireoidizam, hiperparatireoidizam, hiperkorticizam, deficit hormona rasta, deficit vitamina D, dijabetes melitus.
Određeni lijekovi također povećavaju rizik razvoja osteoporoze, primarno kortikosteroidi (dugotrajno liječenje), ali i citotoksični lijekovi, imunosupresivi, antikonvulzivi.
Liječenje
Ciljevi liječenja osteoporoze su smanjiti rizik prijeloma te povećati funkcijsku sposobnost i poboljšati kvalitetu života.
U liječenju je važan multidisciplinarni pristup - suradnja endokrinologa, radiologa, traumatologa, fizijatra, ginekologa, nutricionista...
Koristimo se nefarmakološkim mjerama - prehrana, suplementi, fizička aktivnost, poboljšanje koordinacije, sprječavanje padova.
U farmakološkom liječanju se koriste antiresorptivni lijekovi, obično bisfosfonati u mjesečnom doziranju ili osteoanabolička terapija kod pacijenata s teškom osteoporozom s dva ili više prijeloma.
Prikaz bolesnice
Pacijentica u dobi od 63 godine upućena je u fizijatrijsku ambulantu na rehabilitaciju nakon prijeloma distalnog radijusa. Dobrog je zdravlja, povremeno ima križobolju, od djetinjstva ima skoliozu umjerenog stupnja. U mladosti je dijagnosticiran Hashimotov tireoiditis te je zbog hipotireoze na supstitucijskoj terapiji levotiroksinom 75 ug. Pušač je i umjereno konzumira kavu. Alkohol ne konzumira. U menopauzu je ušla sa 44 godine i nije koristila hormonsko nadomjesno liječenje. Nižeg je rasta i astenične građe, BMI je 21,6. Zbog nekoliko rizičnih čimbenika bolesnici je preporučeno napraviti denzitometriju, RTG torakalne i lumbalne kralježnice i osnovne laboratorijske pretrage - sedimentacija eritrocita, kompletna krvna slika, transaminaze, alkalna fosfataza, kreatinin, kalcij u serumu i urinu, fosfati, elektroforeza proteina.
Nalaz denzitometrije pokazao je da pacijentica ima osteoporozu (T-score na kuku -2,6, na kralježnici ukupan T score -2). RTG torakalne i lumbalne kralježnice pokazao je bikonkavno formiran trup L1 kralješka (prema Genantu 1. stupanj) i degenerativne promjene kralježnice uz blagu dekstrokonveksnu skoliozu torakalne i sinistrokonveksnu skoliozu lumbalne kralježnice. Svi laboratorijski nalazi bili su u preporučenim vrijednostima.
Pacijentici je objašnjena važnost liječenja osteoporoze i činjenica da žene s vertebralnom frakturom imaju 5x veći rizik za nove vertebralne frakture i 2x veći rizik za frakturu kuka. Preporučeno je i odbaciti loše životne navike, hraniti se zdravo, redovito se kretati i vježbati, korigirati vid, prilagoditi prostor u kojem se kreće, ukloniti arhitektonske barijere koje bi mogle dovesti do pada. Dati su i savjeti za zdravu prehranu, povećani unos kalcija hranom, po potrebi dodati suplement kalcij citrata 600 mg. Redovito uzimati vitamin D3 1000 i.j. Pacijentici su objašnjene mogućnosti farmakološkog liječenja osteoporoze te smo se odlučili za Risbon 75 mg (risedronat) 1 tableta dva uzastopna dana 1x mjesečno. Zbog mjesečnog načina primjene suradljivost u liječenju je jako dobra, pacijentica redovito uzima preporučenu terapiju i provodi preporučene opće mjere. Kontrolna denzitometrija nakon godinu dana pokazala je blago poboljšanje BMD-a. Pacijentica nije imala novu frakturu i zbog promjena načina života te redovitog vježbanja imala je bolje držanje, bolovi u križima su umanjeni, a kvaliteta života joj je znatno poboljšana.