x
x

Europski dan podizanja svijesti o srčanom zastoju, 16. listopada

  Ines Lojna Funtak, dr. med. spec. anestezije i reanimacije, spec. hitne medicine

  16.10.2013.

Ako više ljudi nauči kako oživiti srce, na području bi se Europe moglo spasiti više od 100 000 života godišnje, poručuje Europsko vijeće za reanimatologiju

Europski dan podizanja svijesti o srčanom zastoju, 16. listopada

Kampanja naglašava da se izvođenjem kardiopulmonalne reanimacije (KPR) ne može učiniti ništa loše – jedino što može biti loše jest ne učiniti ništa.

„Oživi srce: europski dan oživljavanja srca“ – naučiti javnost kako pomoći pri oživljavanju srca

U slučaju da netko od nazočnih izvede kardiopulmonalnu reanimaciju (KPR), vjerojatnost preživljavanja povećava se dva do tri puta, no danas se to događa tek pri svakom petom izvanbolničkom srčanom zatajenju.

Prva kampanja „Oživi srce: europski dan oživljavanja srca“ – naučiti javnost kako pomoći pri oživljavanju srca osobe koja je doživjela srčani zastoj – održat će se ove jeseni, u organizaciji Europskog vijeća za reanimaciju (European Resuscitation Council - ERC). Ta inicijativa, koja će se održati 16. listopada, usmjerena je prvenstveno na mlade, s ciljem da poboljša trenutačno vrlo nisku stopu preživljavanja kod ljudi koji dožive izvanbolnički srčani zastoj. Na taj će dan članovi Europskog parlamenta naučiti kako izvesti reanimaciju na žrtvi te kako koristiti automatski vanjski defibrilator (AED). Dijelit će se posteri i letci na raznim jezicima, a u više zemalja diljem Europe organizirat će se razna javna događanja uz podršku reanimatoloških društava iz tih zemalja.

Svake godine, oko 350 000 Europljana doživi izvanbolnički srčani zastoj. Takvi se srčani zastoji mogu dogoditi svugdje, primjerice na ulici, na poslu, tijekom tjelovježbe ili neke druge naporne aktivnosti, a većina ih se događa kod kuće. Trenutačno, manje od desetine tih pacijenata preživi. U slučaju da netko od nazočnih izvede kardiopulmonalnu reanimaciju (KPR), vjerojatnost preživljavanja povećava se dva do tri puta, no danas se to događa tek pri svakom petom izvanbolničkom srčanom zatajenju. Povećanje tog omjera moglo bi spasiti 100 000 života godišnje diljem Europe. „Nažalost, samo mali broj žrtava srčanog zastoja dobije ovu ključnu pomoć na vrijeme da im spasi život“, kaže Maaret Castrén, profesorica na Karolinska Institutet u Švedskoj i predsjednica ERC-a.

Koliko često se izvodi kardiopulmonalna reanimacija?

Povećanjem učestalost izvođenja kardiopulmonalne reanimacije, spasili bismo oko 100 000 života godišnje na području Europe.

Učestalost kojom netko od nazočnih izvede KPR različita je u pojedinim europskim zemljama. Kreće se od veoma niske učestalosti od 12% u Andaluziji i Španjolskoj, te 15% u Njemačkoj, do vrlo visokih 61% u Nizozemskoj i 59% u Švedskoj. Stopa preživljavanja ovisi pak o okruženju, pa je u nekim zemljama (ponajprije u istočnoj Europi) samo 6%, dok je u zemljama gdje nazočna osoba vrlo često primjenjuje KPR, kao što su Nizozemska i Norveška, stopa preživljavanja i do 40%. „Kad bismo diljem Europe povećali učestalost kojom nazočni izvode KPR na razinu na kojoj je u tim zemljama, spasili bismo oko 100 000 života godišnje na području Europe“, izjavila je je prof. Castrén. „Kad bi više ljudi bilo obučeno u izvođenju KPR-a (primjerice na ključnim javnim mjestima kao što su aerodromi, sportski objekti, hoteli, itd.) te kada bi na strateškim mjestima bilo postavljeno više AED-a, sigurni smo da bismo spriječili 50% smrti u slučajevima srčanog zastoja.“, dodaje prof. Castrén.

Da bismo si lakše predočili ove brojke, možemo reći da brojka od 350 000 smrti od izvanbolničkog srčanog zastoja, koliko se procjenjuje da ih je svake godine u Europi, znači da svakoga dana u godini umire prosječno 1000 ljudi diljem Europe: što je kao da se sruše dva Jumbo-jet aviona svakoga dana bez preživjelih. U automobilskim pak nesrećama na području Europe pogiba oko 28 000 ljudi godišnje. No usprkos tomu, novac koji se svake godine ulaže u sigurnost na cestama mnogo je veći od onoga koji se ulaže u KPR.

Kampanja „Oživi srce“

Uz djecu od 12 do16 godina i mlade odrasle osobe, Europski dan oživljavanja srca bavit će se i educiranjem nastavnika, roditelja, političara i osoba s utjecajem na javnost u pružanju te ključne pomoći osobama sa srčanim zastojem.

Kampanja „Oživi srce“ proizlazi iz deklaracije koju je donio Europski parlament u lipnju 2012. godine, u kojoj se pozivaju zemlje članice da uspostave Europski tjedan podizanja svijesti o srčanom zastoju, s ciljem podizanja svijesti i obrazovanja javnosti, liječnika i drugih zdravstvenih radnika.

Uz djecu od 12 do16 godina i mlade odrasle osobe, Europski dan oživljavanja srca bavit će se i educiranjem nastavnika, roditelja, političara i osoba s utjecajem na javnost u pružanju te ključne pomoći osobama sa srčanim zastojem. ERC će, uz pomoć svih nacionalnih reanimatoloških društava u Europi, promovirati kampanju koja će uključivati postere, letke, upute o pružanju KPR-a, te prijedloge za održavanje javnih događanja u školama, organizacijama za mlade i sportskim klubovima.

Uz to ide i uređenje višejezične mrežne stranice prepune korisnih podataka o pravilnom pružanju KPR-a, uključujći i video-prikaz, KPR-aplikaciju, hashtag na Twitteru i posebnu Facebook stranicu na kojoj će posjetitelji moći razmjenjivati iskustva i priče. Na Europski dan oživljavanja srca, političari u Europskom parlamentu također će sudjelovati prikazom i vježbama postupka oživljavanja.

„KPR je lakše provesti nego što ljudi misle, a može spasiti mnoge živote“, dodala je prof. Castrén. „Razumljivo je da ljudi osjećaju nelagodu pri pomisli na pružanje KPR-a, ali naša će kampanja pokazati da je to jednostavan postupak koji može provesti većina ljudi. Članovi šire javnosti doista imaju moć i priliku spašavati živote. Čak i umjereno povećanje učestalosti kojom nazočni pružaju KPR u ovim uvjetima moglo bi spasiti mnoge živote.“

Razgovor s prof. Maaret Castrén možete dogovoriti putem e-maila: maaret.castren@sodersjukhuset.se

Koraci za uspješno izvođenje KPR-a

Nazovite

  • Provjerite je li sigurno prići osobi sa srčanim zatajenjem
  • Provjerite daje li znakove života
  • Zazovite upomoć
  • Nagnite osobi koju reanimirate glavu unatrag, podignite joj bradu i provjerite disanje
  • Nazovite hitnu službu i dajte im svoje ime i adresu na kojoj se nalazite, te opišite situaciju

Masirajte

  • Stavite korijen dlana na sredinu prsnoga koša
  • Drugi dlan stavite preko prvoga i isprepletite prste
  • Pritišćite na prsni koš u ritmu od otprilike pet pritisaka u tri sekunde, dok ne stigne AED ili hitna pomoć
  • Ako ste voljni, na svakih trideset pritisaka dvaput upuhnite zrak, a u protivnom samo nastavite masažu srca
  • Ne brinite se, ne možete učiniti nikakvu štetu
  • Ako je moguće, izmjenjujte se s nekim svake dvije minute
  • Ako je netko stigao upomoć, recite im da donesu automatski vanjski defibrilator (AED)

Defibrilirajte

  • Ako vam donesu AED, odmah ga uključite i slijedite upute

Nasmiješite se i budite ponosni što ste odlučili djelovati

  • Kad stigne hitna pomoć, možete se opustiti i radovati se činjenici da vaše ruke mogu oživjeti srce i spasiti nekome život
  • Učiniti nešto UVIJEK je bolje nego ne učiniti ništa
  • Dobro obavljen posao!
  • Poručite prijateljima i obitelji da i oni mogu spasiti živote.

Europsko vijeće za reanimatologiju neprofitna je organizacija kojoj pomaže više od stotinu dragovoljaca, 400 000 prijavljenih suradnika i vjerna podrška u društvenim medijma. Iz svog sjedišta u Antverpenu, ERC tijesno surađuje s nacionalnim reanimatološkim društvima i podupire njihove inicijative. Ciljevi ERC-a uključuju poboljšanje vjerojatnosti preživljavanja srčanoga zastoja putem znanstvenih istraživanja i publikacija, tečajeva u izvedbi KPR-a koje vode iskusni instruktori diljem Europe, te organizacije znanstvenih konferencija o reanimaciji.

Poster: Vaše ruke mogu spasiti život - podizanje svijesti o srčanom zastoju (pdf)

Raspored događanja 16. 10.

Dubrovnik, Gradska kavana, 12h,
Slavonski Brod, Korzo, 14 h,
Rijeka, Trg 111 brigade, 10-13h,
Varaždin, Franjevacki trg (ispred robne kuce Varteks ), 9-13 h,
Čakovec, Scheierova zgrada, Matice hrvatske 4,  10-13h,
Zagreb, Cvjetni trg, 14-17h,
Koprivnica, Zrinski trg, 14-16h

Dodatne podatke možete naći na mrežnoj stranici ERC-a https://www.erc.edu/, www.crorc.org, facebook stranice:

Hrvatsko društvo za reanimatologiju HLZ-a, ERC.