Primarna glavobolja

Prva primarna glavobolja može biti: migrena, Cluster glavobolja, glavobolja izazvana naporom ili glavobolja tijekom orgazma.

Sekundarna glavobolja

Sekundarna glavobolja, koja može uz to biti i izuzetno jaka, javlja u slučajevima: meningitis, encefalitis, optički neuritis, sinusitis, periorbitalni celulitis (upala tkiva uz orbitu), tromboza venskih sinusa, moždani udar i cerebralni vaskulitis. Najdramatičniju kliničku sliku često puta daje subarahnoidalna hemoragija (SAH) koja nastaje zbog rupture (prsnuća) aneurizmatskog proširenja krvne žile ili krvno-žilne malformacije i sl., a uz to spada u vrlo teško i po život opasno stanje i zato je potrebno odmah prepoznati i adekvatno zbrinuti.

Subarahnoidalna hemoragija

Gotovo svi bolesnici sa subarahnoidalnom hemoragijom imaju izuzetno jaku bol glave, kontuinuiranu, difuznu, često udruženu sa mučninom, povraćanjem, zakočenim vratom, neurološkim ispadima i poremećajem svijesti.

Subarahnoidalna hemoragija (krvarenje ispod meke moždane ovojnice) potrebno je posebno obraditi jer je to izuzetno jaka glavobolja kao nikad prije. Nastaje zbog rupture (prsnuća) aneurizme ili krvno žilne malformacije u mozgu, disekcije vertebralne ili karotidne arterije, arterio-venske malformacije tvrde moždane ovojnice, arterio-venske malformacije u kralježničnoj moždini i drugo.

Ruptura aneurizme nastaje bilo tijekom spavanja, svakodnevnih aktivnosti ili pojačanih aktivnosti kao što su sagibanja, dizanja, defekatcikje ili seksualne aktivnosti. Većina ruptura događa se ujutro ili navečer.
Gotovo svi bolesnici sa subarahnoidalnom hemoragijom imaju izuzetno jaku bol glave, kontuinuiranu, difuznu, često udruženu sa mučninom, povraćanjem, zakočenim vratom, neurološkim ispadima i poremećajem svijesti. Bol ponekad počinje na jednoj strani, najčešće strani rupturirane aneurizme pa se onda generalizira ili zaostaje bol na toj strani.

Glavobolja i u subarahnoidalnoj hemoragiji može oscilirati od minimalne glavobolje i napetosti vratne muskulature do izuzetno jake glavobolje sa neurološkim ispadima i paralizom kranijalnih živaca. Moguća je čak i zakočenost vrata bez glavobolje. Moguća je čak meningealna iritacija koja izaziva bol i radikularne simptome u rukama.

Treba paziti da se ne propusti blaga glavobolja koja slijedi iza kratkotrajne jače boli glave. Ta blaga bol glave obično je prisutna dan-dva pa i nekoliko dana nakon rupture aneurizme. Dijagnostičke metode koje služe za dokaz subarahnoidalne hemoragije su kompjutrizirana tomografija (CT) i lumbalna punkcija sa pregledom likvora.

Za dokazivanje aneurizme koriste se cerebralna angiografija i spinalna angiografija. Angiografija može biti magnetna, višeslojni CT angiografija ili digitalna substrakcijska angiografija (DSA). Liječenje se provodi kirurškim zbrinjavanjem. Međutim, ako dijagnostički proces i kirurško zbrinjavanje nije učinjeno tijekom 48 sat potrebno je isto odgoditi zbog vazospazma kroz 3-4 tjedna. Moguće komplikacije u tom periodu su one od strane vazospazma, nastanka hidrocefalusa i rerupture aneurizme koje može završiti fatalno.

Druge sekundarne glavobolje

Hemoragijski, rjeđe ishemijski, moždani udar uzrokuju glavobolju zbog povišenog intrakranijskog tlaka. Moždani udar je praćen drugim pridruženim neurološkim znakovima kao što su smetnje govora, klijenut udova, ispadom osjeta, klijenuti mimične muskulature i sl.

Optički neuritis obično je posljedica upalnih procesa okolnih struktura, najčešće paranazalne šupljine, ali i kao prvi znak multiple skleroze. Optički neuritisa karakterizira jaka bol, smetnje vida, ispad vidnog polja, često uz smetnje kolornog vida. Encefalitis i meningitis uzrokuju jaku glavobolju, uz fotofobiju, često smeteno stanje i tipične neurološke znakove kao što je kočenje vrata, Kerningov znak i sl. Dokazuje se specifičnim nalazom u cerebrospinalnom likvoru. Periorbitalni celulitis može uzrokovati glavobolju praćenu tipičnim lokalnim nalazom otoka i hiperemije rahlog tkiva. Tromboza venskih sinusa praćena je intenzivnom glavoboljom i znakovima povišenog intrakranijskog tlaka (mučnina, povraćanje i sl.). Hemoragijski, rjeđe ishemijski, moždani udar uzrokuju glavobolju zbog povišenog intrakranijskog tlaka. Moždani udar je praćen drugim pridruženim neurološkim znakovima kao što su smetnje govora, klijenut udova, ispadom osjeta, klijenuti mimične muskulature i sl.

Literatura

Morgenstern LB, Luna-Gonzales H, Huber JC, et al. Worst headache and subarachnoid hemorrhage: prospective, modern computed tomography and spinal fluid analysis. Ann Emerg Med 1998;32:297-304.
Khajavi K, Chyatte D. Subarachnoid hemorrhage. In: Gilman S, Goldstein GW, Waxman SG, ed. Neurbase. San Diego: Arbor, 2000.
Schievik WI. Intracranial aneurysms. N Engl J Med 1997;336:28-40.
Evans RW, Mathew NT. Handbook of Headache. Philadelphia: Lippincott Williams & Wilkins Desktop Division, 2000.
Mumenthaler M, Mattle H, Taub E. Neurology. New York: Thieme, 2002.
Linn FHH, Rinkel GJE, Algra A, et al. Headache characteristics in subarachnoid haemorrhage and benigne thunderclap headache. J Neurol Neurosurg Psychiatry 1998;65:791-793.
Baxter AB, Cohen WA, Maravilla KR. Imaging of intracranial aneurysms and subarachnoid hemorrhage. Neurosurg Clin N Am 1998;9:445-462.