Izvori o Kaštelu i Plivi

Ovaj rad prikazat će početak nastanka Plive koji je obuhvaćen u izložbi Kaštel na vrhuncu i objavljen u katalogu HAZU te u radu Stelle Fatović Ferenčić i Silvije Brkić Midžić iz Hrvatskog muzeja medicine i farmacije Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Gotovo o svakom Plivinom zaposleniku, osobito onima iz Prelogove škole mogla bi se napisati jedna zanimljiva monografija, održati cijelo predavanje. Ovaj rad prikazat će početak nastanka Plive koji je obuhvaćen u izložbi Kaštel na vrhuncu i objavljen u katalogu HAZU te u radu Stelle Fatović Ferenčić i Silvije Brkić Midžić iz Hrvatskog muzeja medicine i farmacije Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Radi se o radu u kojem su opisani početci marketinga i oglašavanja tvrtke Kaštel objavljenom u Medicusu. Jedan od glavnih izvora kako je nastao Kaštel i kasnije Pliva, opisan je u Povijesnici PLIVE iz 1996. u kojoj je književnik Zvonimir Milčec na vrlo zanimljiv način opisao najzanimljivije stručnjake i istaknute direktore kroz vrijeme, a tekst se čita gotovo u jednom dahu.

Ima i drugih članaka i objavljenih oglasa u našem Medicusu koji trenutno uređujem pa je vrlo zanimljivo i kroz razvoj našeg stručno-znanstvenog časopisa dobiti sliku o razvoju PLIVE. Zanimljivo je da je našu firmu tijekom njezinog razvoja posjetilo više Nobelovaca, u pregledu ću naglasiti suradnju s Prelogom, a posjetili su nas i Lavoslav Ružička i Waksman koji je dobitnik Nobelove nagrade za streptomicin.

U prikazu 100 godina naše kompanije spomenut ću i Sumamed od patenta do lansiranja te osobito njegovu promociju na kojoj sam radila.

Počeci Kaštela i razvoj ljekarništva i farmaceutske industrije u Hrvatskoj

Kaštel kao preteča Plive, osnovan je 1920. i započeo radom 1921. godine na bivšem imanju vojnog zapovjednika i velikog Ilira, grofa Nugenta u Karlovcu.

Ljekarništvo u Zagrebu i Hrvatskoj je bilo razvijeno nakon prvog svjetskog rata. Međutim, kao posljedica ratnih zbivanja nije bilo lijekova koji bi se mogli uvesti što  je potaknulo farmaceute i kemičare na razvoj domaće farmaceutske industrije.

Prva ljekarna u Zagrebu osnovana je davne 1355. godine. Zvala se K crnom orlu i bila je smještena u blizini Kamenitih vrata, a vlasnik je bio praunuk Dantea Aligheria. Ljekarna K Anđelu čuvaru veže se za početak farmaceutske industrije u Hrvatskoj u Pregradi u kojoj Adolf Tierry, porijeklom iz Francuske krajem 19. stoljeća započeo s industrijskom proizvodnjom lijekova, masti i balzama. Nešto kasnije se otvara ljekarna K svetom trojstvu u Donjoj Stubici i početkom stoljeća tvornički laboratorij ljekarnika Fellera, Ukrajinca čiji je najpoznatiji proizvod bio Elsa fluid koji je sadržavao 70% alkohola i razno bilje i trave te se dobro osmišljenim kampanjama izvozio u sve zemlje svijeta kao i u SAD u vrijeme prohibicije. Ljekarna Salvatoru bila je tih godina u vlasništvu farmaceuta od kojih će 1922. nastati tvornica Rave prema početnim slogovima vlasnika, Raca i Verglesa.

A Kaštel kao preteča Plive, osnovan je 1920. i započeo radom 1921. godine na bivšem imanju vojnog zapovjednika i velikog Ilira, grofa Nugenta u Karlovcu i to udruženim kapitalom veledrogerije Isis koja je osnovana 1918. i mađarske tvornice Chinoin. Isis je osigurao prostore, radnu snagu, a Chinoin strojeve i sirovinu. Tvrtka Kaštel naziv je dobila prema dvorcu Dubovcu. Kao osnivatelj Isisa i Kaštela spominje se Gustav Janeček koji je dao veliki početni kapital. Janeček u vrijeme osnivanja Kaštela ima 73 godine, ali još uvijek radi, predsjednik je akademije znanosti i umjetnosti, a uz njegovo ime se veže i niz zanimljivosti. Naime Gustav Janeček je pokrenuo Farmaceutski tečaj pri Mudroslovnom fakultetu 1882. što se smatra pretečom Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, jedan je od autora hrvatske farmakopeje uz Julija Domca. Prof Janeček iako Čeh porijeklom, proveo je svoj život u Hrvatskoj i imao široke interese. Tako je krajem 19 st. osnovao Društvo za uređenje i poljepšanje Plitvičkih jezera i okolice i na ostvarivanju toga cilja radio do kraja života.

Odluka o osnivanju Kaštela donesena je u Zagrebu, navode se različite adrese. Međutim, kako je ISIS svoje prostorije imao u Ulici Pavla Hatza 14, u kojoj je kasnije bio i Plivin klub, pretpostavljamo da se taj dogovor dogodio baš tamo. Isis koji je preteča današnje Medike sagradio je zgrade i u Palmotićevoj ulici na broju 66.

Drugo značajno ime iz ovog razdoblja je Eugen Ladany, diplomirani inženjer kemije koji dolazi iz Chinoina 1923. kako bi u Kaštelu pokrenuo proizvodnju farmaceutskih proizvoda i galenskih pripravaka jer su se do tada proizvodili samo ekstrakti iz domaćeg bilja.

U to vrijeme u Kaštelu kao radna snaga rade uglavnom žene, a tehnički dio i vodstvo je u muškim rukama. Ima dijelova koji su automatizirani, a proizvodni program je dosta širok.

Kako bi bolje razumjeli razdoblje u kojem je nastao Kaštel, spomenut ću da je tih godina osnovani i Medicinski fakultet 1918. i Veterinarski fakultet 1919. te iste godine i Tehnička škola na Marulićevom trgu, opet zaslugom akademika Janečeka.

Kaštelov proizvodni program

Podatke o djelatnosti Kaštela nalazimo u Vjesniku ljekarnika već 1921., a radi se o galenskim pripravcima, želatinoznim kapsulama i mastima te sterilnim injekcijama.

Podatke o djelatnosti Kaštela nalazimo u Vjesniku ljekarnika već 1921., a radi se o galenskim pripravcima, želatinoznim kapsulama i mastima te sterilnim injekcijama. Jedan od prvi proizvoda je i Distol protiv metiljavosti koja je bila veliki problem kod stoke. Zahvaljujući plasmanu i prodaji Distola stigle si i prve zarade jer su se osim proizvodnje, paralelno pokrenule i velike edukativne kampanje kod seljaka. Distol se oglašava i u dnevnom tisku koji se u to vrijeme intenzivno razvija.

U okviru Liječničkog vjesnika publiciraju se i Pisma obavijesti liječnicima o pojedinim proizvodima. Jedan od primjera je pripravak Aljodan, lipotropni i neurotropni pripravak joda.

Kaštel u Zagrebu

Kaštel 1928. seli u Zagreb, vlasnici kupuju kompleks zgrada u zapadnoj industrijskoj četvrti, a navode se različiti razlozi.

Kaštel 1928. seli u Zagreb, vlasnici kupuju kompleks zgrada u zapadnoj industrijskoj četvrti, a navode se različiti razlozi. Radi se o likvidaciji odnosa s Isisom, jedan od razloga je i bolja opskrba industrijskom strujom u Zagrebu nego u Karlovcu, a Zagreb se razvija i kao centar industrije i znanja zahvaljujući već ranije spomenutim osnovanim fakultetima. Tehnička škola na Marulićevom trgu 1926. godine je postala fakultet zaslugom tadašnjeg ministra prosvjete, Stjepana Radića, a 1927. godine zahvaljujući Rockefellerovoj fondaciji izgrađena je Škola narodnog zdravlja zahvaljujući Andriji Štamparu. Svi ovi navodi nam pomažu kako bi dobili jasniju sliku o razvoju medicine, farmacije i tehnologije, ali i javnog zdravstvo, a sve to prate i zaposlenici Kaštela na čelu s dr. Ladanyem koji se spominje kao većinski vlasnik. U to vrijeme u sastavu Kaštela je i RIS, tvornica gume, ali već 1934. tvornica seli u Stenjevac i prestaje biti vlasništvo Kaštela.

Tridesetih godina prošlog stoljeća može se pratiti intenzivan razvoj Zagreba, na čijem je čelu gradonačelnik Vjekoslav Heinzl. Samo da spomenemo da je u njegovo vrijeme izgrađeno niz četvrti kao što su Borongaj, Peščenica, Zvonimirova, Kanal, Medveščak, Pongračevo, tržnica Dolac, Esplanada…..

Medicus kao izvor podataka o Kaštelovom proizvodnom programu

Ideja o pokretanju časopisa nastala je 1932., a prvi broj je tiskan pod kraj 1933. godine jer je osnivanjem medicinskog i farmaceutskog fakulteta nedostajalo stručne literature na hrvatskom jeziku.

U tridesetim godinama u suradnji s farmaceutskom tvrtkom SANABO u Kaštelu započinje proizvodnja inzulina. Proizvodni program Kaštela i razvoj proizvoda najbolje je pratiti kroz časopis Medicus, reviju za praktičnu medicinu i terapiju. Ideja o pokretanju časopisa nastala je 1932., a prvi broj je tiskan pod kraj 1933. godine jer je osnivanjem medicinskog i farmaceutskog fakulteta nedostajalo stručne literature na hrvatskom jeziku. I u to vrijeme bilo je dozvoljeno oglašavanje lijekova samo prema stručnoj javnosti, a koncept Medicusa koji ističe partnerstvo i razmjenu iskustva liječnika i farmaceutske industrije se nastavlja iz broja u broj sve do današnjih dana, što je u svom radu istaknula prof. Stella Fatović Ferenčić.

Dakle najvažnija marketinška strategija u to vrijeme je razvijanje suradnje s liječnicima koja se proteže do naših dana i današnjeg poslovanja i to kroz razvoj partnerskih odnosa.

Liječnici u to vrijeme testiraju lijekove u svojoj praksi, pišu ekspertna mišljenja o pojedinim bolestima i o svojim iskustvima. Članci se objavljuju i u Liječničkom vjesniku kao i oglasi za pojedine proizvode. U to vrijeme ima još časopisa jer nedostaje informacija i edukativnog materijala na hrvatskom jeziku pa se ubrzo uz časopis pojavljuju i biblioteke kao što je Medicinska biblioteka Liječničkog vjesnika, Biblioteka za praktičnu terapiju (Ars therapeutica) i Medicinska praktična biblioteka koju pokreće sam Medicus, a ne Kaštel. Suradnici su brojni iz različitih grana medicine, najviše je internista. Da spomenemo samo neke kao što su Botteri, Han, Sokolić, Janović, Vrhovac, Zanela…. Rubrike u Medicusu bile su originali, kao izvorni znanstveni članci, iskustva pojedinih autora, pregledi, referati, recepti iz prakse kao magistralni pripravci, vijesti, predavanja i kongresi, dijetetika, pitanja i odgovori, iz prakse, za praksu, iz povijesti medicine te nove knjige. U to vrijeme su se stavljali oglasi za pojedine proizvode uz članak o tom problemu, tako npr. lijek Menoktan za drugo klimakterično stanje kako je objašnjeno u preglednom članku već spomenutog dr. Srećka Zanelija. Puno rubrika je zadržano do današnjih dana, tako da i danas objavljujemo i originalne znanstvene radove, pregledne radove, razne vijesti, prikazujemo nove knjige, ali nastojimo pokriti i dio iz povijesti medicine. Upravo su članci iz povijesti medicine često polazna točka za prikaz pojedinog povijesnog razdoblja medicine i farmacije u Hrvatskoj.

Prvi urednik Medicusa bio je vanjski suradnik, dr. Frano Bulić, specijalizant interne medicine. U to vrijeme su pisani razni pregledi literature s diferencijalnom dijagnozom glavobolja, debljine, problemom hipertonije, primjenom vitamina kao medikamenata, prehrana bez soli što je zapravo utjecaj javnozdravstvene medicine koja je u velikom zamahu i u Hrvatskoj. A u Medicinskoj praktičnoj biblioteci obrađuje se dijagnoza anemija, opća slabost i uporaba roborancija i preparata željeza u kombinaciji s vitaminima, i teme kao što su: od sedativa do stimulacija, srce i krvne žile te trijumf kemoterapije koji je nastao zahvaljujući suradnji s mladim Vladimirom Prelogom, kasnijim dobitnikom Nobelove nagrade za kemiju.

Tadašnji proizvodni program najlakše je pratiti kroz razne oglase objavljene u Medicusu koji su u početku samo nabrojani, prikazani različitim fontovima, tek se ponekad navodio i sastav proizvoda. Nešto kasnije razvila su se i grafička rješenja oglasa, uklapaju se fotografije proizvoda, ali i zanimljivi crteži čiji dizajn potpisuje likovni umjetnik i dizajner Pavao Gavranić kojeg ubrajamo u povijest industrijskog dizajna u Hrvatskoj. Suradnja s Gavranićem trajala je od 30-tih do 50-tih godina. Npr. za novi lijek za liječenje sifilisa, Gavranić uklapa mikroskopski preparat, ili za lijek za nesanicu fotografiju proizvoda i odmornu i naspavanu ženu, za streptazol – jedan od vodećih proizvoda koji je patentiran i razvijen u suradnji s Prelogom vatrogasna kola koja gase infekciju.

U Medicusu nalazimo i pisma Poštovani doktore u kojem se ističe što bi liječnike moglo zanimati o novom proizvodu. To se može vidjeti na primjeru Rubrofena koji se koristio za ekstrapulmonalno liječenje tuberkuloze.

 

U oglasima se spominju kombinacije B i C vitamina za različite poremećaje od reume, opće slabosti, lijekovi za liječenje šećerne bolesti i hipertenzije u kojem se već 1940. godine spominje moderni tempo života koji ubrzava razvitak hipertonije i arterioskelroze te se prikazuju proizvodni laboratoriji za razvoj lijeka.

Oglašavanje preparata Kaštela prema općoj javnosti

Oglašavanje prema općoj javnosti se razlikuje od oglašavanja u Medicusu i Liječničkom vjesniku, izdvojila sam primjer za Jecovitol – za vitamin D u kojem je u reviji Svijet uzastopno izlazila reklama u 5 nastavaka bazirajući se na dječjim bajkama i pričama. U reklamama je istaknuto da je dovoljna samo 1 žlica Jecovitola, što se razlikovalo od dotadašnje prakse uzimanja 3 žlice. Poruka oglasa je bila da će djeca biti zdrava i snažna uporabom vitamina D i da je do sada preparat primilo već 1000 djece.

Kaštelov katalog proizvoda i liječnički dnevnik

Izlazio je i Kaštelov katalog proizvoda pisan abecednim redom, uz reklame kao i Liječnički dnevnik u kojem opet nalazimo specijalne preparate tvornice Kaštel, indikacije, pregled indikacija, doziranje, posebno doziranje za djecu, Kaštelove vitaminske preparate, ali i upute o odstranjivanju mrlja.

Suradnja Kaštela i Vladimira Preloga

U razvoju firme Kaštel najvažnija je bila suradnja s Vladimirom Prelogom iz koje se razvila Prelogove škola organske kemije.

U razvoju firme Kaštel najvažnija je bila suradnja s Vladimirom Prelogom iz koje se razvila Prelogove škola organske kemije. U to vrijeme u svijetu napreduju istraživanja sintetičkih lijekova, kinina, barbiturata i sulfonamida pa Kaštel kreće u suradnju s budućim Nobelovcem, dr. Vladimirom Prelogom koji je 1935. godine došao u Zagreb i vrlo brzo uspostavio suradnju s Kaštelom. Suradnja je dogovorena u Društvu kemičara u Berislavićevoj. Ugovor sastavlja Vladimir Brajković koji je od 1923. u Kaštelu i upoznaje Preloga s tadašnjim direktorom Ladanyem. S Prelogom je ugovorno dogovorena kratkoročna i dugoročna suradnju o razvoju već poznatih molekula kao generika te razvoju originalnih proizvoda. Za uzvrat je Kaštel mladom docentu Prelogu obnovio i opremio laboratorije na Tehnološkom fakultetu. Radi se pravom primjeru suradnje fakulteta i industrije, kemičara, analitičara i farmakologa koja je regulirana ugovorom jer je stanje koje je Prelog zatekao na Tehnološkom fakultetu bilo loše s vrlo oskudnom opremom. Financijska pomoć Kaštela omogućila je Prelogu razvoj laboratorija i razmjenu znanja sa svjetskim stručnjacima kao i edukaciju kod Lavoslava Ružičke kod kojeg će Prelog nastaviti svoju karijeru i pomagati našim kemičarima do kraja svog života. Zadnji put je posjetio Plivu 1989. i sastao se sa svojim bivšim učenicima.

PLIVA

Tijekom rata PLIVA je otkupila većinu dionica Kaštela i nakon rata nastavlja rad pod imenom Pliva kao zajednička državna tvornica.

Sredinom 1940. u Zagrebu je osnovano državno poduzeće PLIBAH – Proizvodnja lijekova Banovine Hrvatske u čiji je sastav ušlo nekoliko odjela iz ranijih institucija i to redom: Odjeljenje za biološke lijekove Škole narodnog zdravlja, Proizvodnja stočnih cjepiva (Kalinovica), Državni bakteriološki i serološki zavod (Križevci) i Veterinarska eksperimentalan stanica (Zagreb). Najvažniji proizvodi bili su serumi, vakcine i inzulini. Početkom drugog svjetskog rata PLIBAH je promijenio ime u PLIVA što znači proizvodnja lijekova i vakcina. Tijekom rata PLIVA je otkupila većinu dionica Kaštela i nakon rata nastavlja rad pod imenom Pliva kao zajednička državna tvornica. U nekim izvorima se navodi da je već 1941. godine Kaštel ušao u sastav PLIVE jer su postali većinski dioničari, ali postoje dokumenti iz 8 mjeseca 1945. koje potpisuje Vladimir Brajković u kojema se traži zajam od banke za plaće i proizvodnju te obnovu pogona jer je Kaštel stradao u bombardiranju za vrijeme rata, a kao strateška industrija bio je prioritet za obnovu.

Osnivanje Istraživačkog instituta

Do 2007. godine Pliva je prijavila više od 850 patenata, objavila gotovo 2500 referenci, od kojih je većina i to osobito u kasnijem razdoblju objavljena u međunarodnim bazama što možemo smatrati doprinosom Plivaša u razvoju svjetske farmaceutike.

Za Plivu je osobito važna 1952. kada je osnovan Istraživački instituta koji iste godine seli u novosagrađenu zgradu i tada se Pliva službeno seli i preko potoka. Direktor instituta je nekadašnji vanjski suradnik Rativoj Seiwerth koji je u vrijeme rata na Tehnološkom fakultetu nastavio rad akademika Preloga, ali 45. godine odlazi u proizvodnju jer nije bio pogodan za rad na fakultetu. Prvo radi u uljari, u jednom zavodu i nakon toga dolazi u Plivu na ovu važnu funkciju direktora Istraživačkog instituta, na kojoj ostaje punih 10 godina, a nakon toga do odlaska u mirovinu radi kao savjetnik generalnog direktora. Na otvaranje instituta došao je i sam Vladimir Prelog kako bi nastavio podupirati svoje učenike koje je redovito stipendirao i zvao u Švicarsku u svoj laboratorij na usavršavanje. U sastavu instituta je kemijski, analitički, farmaceutski, biološki, farmakološki i biotehnološki odjel, te odjel za klinička istraživanja.

Do 2007. godine Pliva je prijavila više od 850 patenata, objavila gotovo 2500 referenci, od kojih je većina i to osobito u kasnijem razdoblju objavljena u međunarodnim bazama što možemo smatrati doprinosom Plivaša u razvoju svjetske farmaceutike.

Originalni antibiotik Sumamed

U Plivinom istraživačkom institutu nastao je i naš, Plivin originalni antibiotik Sumamed, 70- tih godina prošlog stoljeća, a patentiran je 1981. godine.

U tom istraživačkom institutu nastao je i naš, Plivin originalni antibiotik Sumamed, 70- tih godina prošlog stoljeća, a patentiran je 1981. godine. Zaslužni za njegov pronalazak su kemičari Gabrijela Kobrehel, Slobodan Đokić, Gorjana Lazarevsk i Zrinka Tamburašev. Herojima kemije 2000. god. proglašeni su Gabrijela Kobrehel i Slobodna Đokić. Zahvaljujući njihovom uspjehu izgrađena je nova moderna proizvodnja 1996. godine u Savskom Marofu i 2002. godine novi istraživački institut.

Vjerujemo kako će naši znanstvenici i zaposlenici i dalje razvijati partnerske odnose s fakultetskom zajednicom, liječnicima, ljekarnicima i svim ostalim zdravstvenim radnicima te nastaviti izgrađivati Plivu na dobro postavljenim i utvrđenim temeljima.

Literatura

1. Milčec Z. Povjesnica Plive, 1996.
2. Fatović-Ferenčić S, Brkić Midžić S. Kaštel na vrhuncu: oglašavanje i ambalaža lijekova tvornice Kaštel u Zagrebu 1930-ih i 1940-ih. Zagreb: HAZU, Hrvatski muzej medicine i farmacije; 2016.
3. Fatović-Ferenčić S, Brkić Midžić S. Početci i strategije marketinga tvornice Kaštel d. d. (1920. – 1945.). Medicus 2018;27(2):211-222.
4. Fatović-Ferenčić S, Ferber Bogdan J. Otac i sinovi: članovi obitelji Feller u kontekstu početaka reklamnoga oglašavanja u Hrvatskoj. Acta Med Hist Adriat 2018;16(1):47–72.
5. Kovačević K. Gustav Janeček jedan od pokretača hrvatske farmaceutske industrije. U: Grdenić V (ur.). Gustav Janeček (1848.– 1929.): život i djelo. Zagreb: HAZU; 2012:151–61.
6. Kovačević K. Nobelovac Vladimir Prelog – učitelj hrvatskih kemičara, Kem Ind 2007;56(3):109–113.
7. Dugački V. O 70. obljetnici časopisa “MEDICUS”. Medicus 2002;11:291-294.
8. Klinar I, , Kolumbić Lakoš A, Kovačić D, Matrapazovski Kukuruzović M. SUMAMED 30 godina – Kako je počela promocija PLIVINA originalnog antibiotika? Medicus 2018;27(2):223-230.