Uvod

Alergijske i srčano-žilne bolesti često se javljaju u razvijenim zemljama i mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvenih komplikacije i pogoršanje kvalitete života. Obje grupe bolesti karakterizira pojačan upalni odgovor. Čini se da postoji poveznica između navedenih oboljenja i da je ona rezultat pretjeranog imunološkog odgovora u alergijskim oboljenjima s jedne, i pojačane produkcije proinflamatornih medijatora u aterosklerozi s druge strane. 

Povezanost alergija i ateroskleroze

Povišene koncentracije biogenih amina, poglavito histamina, koji se otpušta tijekom alergijskih reakcija i koji, među ostalim učincima, uzrokuje edeme tkiva, mogu igrati važnu ulogu u patogenezi ateroskleroze. U bolesnika s aterosklerozom primijećen je povećan broj aktiviranih mastocita što rezultira povišenom razinom histamina. Istraživanja pokazuju da histamin „olabavljuje“ veze između endotelnih stanica i povećava međustaničnu propusnost što se u prvom redu očituje u povećanom prodoru proaterogenih lipoproteina niske gustoće u subendotelni prostor i formiranju aterosklerotskog plaka. Istovremeno stvaranje citokina i čimbenika rasta iz pobuđenih mastocita pogoduje stvaranju slobodnih radikala, endotelnoj ozljedi, staničnoj proliferaciji i daljnjoj upali.

Povezanost alergija i koronarne bolesti srca

Bolesnici s napadajima dispneje imaju 2,6 puta veći rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti, dok je u skupini bolesnika s rinokonjuktivitisom taj rizik iznosio 40% u usporedbi s kontrolnom skupinom.

Ukupni serumski IgE često je korišten laboratorijski test čije vrijednosti iznad 500 IU/mL, iako niske specifičnosti, mogu sugerirati alergijsko oboljenje. Jafarzadeh i suradnici ispitivali su povezanost povišenih vrijednosti IgE i akutnog koronarnog sindroma. Studija je uključila 90 ispitanika: 30 s akutnim infarktom miokarda, 30 s nestabilnom anginom i 30 zdravih dobrovoljaca (kontrolna skupina). U bolesnika s akutnim koronarnim sindromom srednje vrijednosti IgE bile su više u usporedbi s kontrolnom skupinom. Bolesnici s akutnim infarktom miokarda imali su statistički značajno više razine IgE u usporedbi s kontrolnom (367.1 vs. 136 UI/mL, P < 0.01). Razlike su primijećene i među muškim ispitanicima – najviše vrijednosti IgE zabilježene su u podskupini muškaraca s akutnim infarktom miokarda, nešto niže u muškaraca s nestabilnom anginom, dok su najniže vrijednosti zabilježene u muških ispitanika u kontrolnoj skupini (P < 0.05). Autori su rezultate pokušali objasniti interakcijom IgE s mastocitima i bazofilima i oslobađanjem vazoaktivnih supstanci i citokina koji igraju važnu ulogu u patogenezi akutnog koronarnog sindroma.

Jedno od prvih značajnijih kliničkih istraživanja koje je ispitivalo povezanost alergijskih i kardiovaskularnih oboljenja bilo je ono Kima i suradnika iz centra Albert Einstein u Philadelphiji. Istraživanje sugerira povezanost između povišenog rizika koronarne bolesti srca u bolesnika s učestalim alergijskim napadajima dispneje i rinokonjuktivitisa. U ispitivanoj skupini od 8653 ispitanika starijih od 20 godina analizirana je učestalost alergijskih simptoma. Bolesnici koji su imali alergijsku dispneju imali su višu prevalenciju hipertenzije i abdominalne pretilosti i značajno više prosječne koncentracije C-reaktivnog proteina. Rezultati multivarijatne regresijske analize pokazali su značajnu korelaciju između alergijeske dispneje i rizika od koronarne bolesti srca u usporedbi sa zdravim ispitanicima. Nakon podanalize drugih čimbenika rizika koronarne bolesti koji su uključili visoki krvni tlak, ukupni kolesterol, i povišenu razinu CRP-a nađeno je da bolesnici s napadajima dispneje imaju 2,6 puta veći rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti, dok je u skupini bolesnika s rinokonjuktivitisom taj rizik iznosio 40% u usporedbi s kontrolnom skupinom. Razlike su bile najizraženije u žena mlađih od 50 godina – vjerojatno zbog povezanosti više koncentracije estrogena u žena u premenopauzi koji potencira osjetljivost imunog sustava i aktiviaciju mastocita i bazofila. Autori su rezultate studije također objasnili kroničnom upalnom reakcijom koja je zajednički nazivnik alergijskih i kardiovaskularnih bolesti.

Alergijske i atopijske bolesti i rizik kardiovaskularnih bolesti

Djeca s astmom i peludnom groznicom mogu imati dvostruko viši rizik arterijske hipertenzije i povišenog kolesterola koji predstavljaju dobro definirane čimbenike rizika bolesti srca i krvnih žila.

Recentna istraživanja ukazuju na dodatnu poveznicu alergijskih i atopijskih oboljenja. Prema istraživanjima Silverberga i suradnika, djeca koja boluju od astme, peludne groznice i ekcema mogu razviti više čimbenika rizika kardiovaskularnih bolesti od djece koja ne boluju od navedenih atopijskih bolesti.

Istraživači su analizirali podatke prikupljene od oko 13.000 djece u Sjedinjenim Američkim Državama. Prema navedenim podacima istraživači su procijenili da oko 14% djece boluje od astme, 17% od peludne groznice i 12% od ekcema. Rezultati studije ukazuju na činjenicu da djeca s navedenim alergijskim oboljenjima su češće bila povišene tjelesne težine ili pretila u usporedbi s djecom koja nisu imala alergijskih oboljenja. Nadalje, rezultati studije ukazali su na činjenicu da djeca s astmom i peludnom groznicom mogu imati dvostruko viši rizik arterijske hipertenzije i povišenog kolesterola koji predstavljaju dobro definirane čimbenike rizika bolesti srca i krvnih žila. 

Zaključak

Hipoteza o povezanosti alergijskih s srčanožilnim oboljenjima temelji se na kroničnom upalnom odgovoru kao zajedničkom nazivniku obiju skupina oboljenja. Do sada provedena istraživanja snažno podupiru tezu da bolesnici s atopijskim bolestima imaju povišen rizik srčanožilnih oboljenja. Ovaj rizik može se uočiti već u dječjoj dobi s obzirom da djeca s atopijskim bolestima mogu imati i dvostruko veći rizik nastanka arterijske hipertenzije i hiperlipoproteinemije. Izostaju, međutim, literaturni podaci utječe li liječenje alergijskih oboljenja na smanjenje incidencije čimbenika rizika kardiovaskularnih bolesti što nameće potrebu provođenja daljnjih kliničkih istraživanja.

Literatura

1. Rozenberg I, Sluka SH, Rohrer L, Hofmann J, Becher B, Akhmedov A, et al. Histamine H1 receptor promotes atherosclerotic lesion formation by increasing vascular permeability for low-density lipoproteins. Arterioscler Thromb Vasc Biol 2010;30:923-30.
2. Jafarzadeh A, Esmaely Nadimi A, Tajeek H. Serum IgE levels in patients with ischemic heart disease. Iranian Heart Journal 2004;5:20-5.
3. Ozben B, Erdogan O. The role of inflammation and allergy in acute coronary syndromes. Inflamm Allergy Drug Targets 2008;7:136-44.
4. Kim J, Purushottam B, Chae YK, Chebrolu L, Amanullah A. Relation between common allergic symptoms and coronary heart disease among NHANES III participants. Am J Cardiol 2010;106:984-7.
5. Silverberg JI Atopic disease and cardiovascular risk factors in US children. Allergy Clin Immunol. 2016 Mar;137(3):938-940.