Stanice raka imaju različit metabolizam od normalnih stanica te oslobađaju karakteritične mirise. Vinska mušica ima vrlo osjetljiv olfaktorni sustav koji je u mogućnosti registrirati te razlike. Tako određeni receptorni neuroni na ticalima vinske mušice mogu razlikovati čak 5 tipova karcinoma dojke.

Znanstvenici su obilježili olfaktorne receptore na ticalima vinske mušice, zatim su pomoću robota usmjeravali mirise stanica karcinoma dojke i normalnih stanica epitela dojke u prostor gdje su se nalazile vinske mušice. Nakon toga su analizirali vidljive svjetleće točkice koje bi se pojavile na ticalima mušica kada olfaktorni receptori registriraju miris. Naime, svaki miris odnosno aroma ima poseban grafički prikaz. Stanice karcinoma imaju specifične sheme koje znanstvenici mogu razlikovati od ostalih grafičkih prikaza mirisa normalnih stanica.

Ovim istraživanjem mogao bi se proširiti repertoar kliničke dijagnostike. Autori istraživanja smatraju kako je ovo prvi korak prema elektroničkim „nosevima“ opremljenih biološkim senzorima. Iako u eksperimentu ima puno elektronike, najvažniji je nepogrešiv osjet mirisa vinske mušice koji je mnogo osjetljiviji od elektronskih senzora.

No, miris čovjeka puno je kompleksniji od mirisa proba s aromama koje su korištene u ovome ekperimentu stoga je svakodnevna klinička uporaba Drosophile u detekciji raka daleko. Ipak je to velika nada u ranom otkrivanju raka.

Vinska mušica (lat. Drosophila melanogaster) kukac je iz reda dvokrilaca veličine svega par milimetara koji živi od stanica kvasca uglavnom iz trulog voća i povrća. Postoji mnogo vrsta voćnih mušica, no vinska je mušica daleko najpoznatija jer se često koristi u laboratorijskim pokusima. Jedan od razloga za to je brz rast i razmnožavanje. Svaka ženka može proizvesti nekoliko stotina potomaka. Vinska mušica ima neobično velike kromosome, zbog toga je pogodna za genetska istraživanja.