Breme bolesti stanovništva Hrvatske – izazovi za budućnost
27.11.2013.
Stanovništvo Hrvatske završilo je svoju “demografsku tranziciju“ i ubraja se u “stara stanovništva“ s visokim udjelom stanovništva starijeg od 65 godina. Trendovi ukazuju na loše stanje “demografskog zdravlja“ što predstavlja značajan izazov za održivi razvoj društva u cjelini, ali i za sam zdravstveni sustav koji će morati odgovoriti na zdravstvene potrebe sve većeg broja starijeg stanovništva.
Najvažnije odrednice zdravlja u Hrvatskoj vezane su uz bihevioralne rizične čimbenike kao što su nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost, prekomjerna tjelesna masa i pretilost, a tome treba dodati pušenje, alkoholizam i zloupotrebu opojnih droga.
Teret bolesti koje nosi stanovništvo Hrvatske govori da je ono prošlo kroz tzv. "epidemiološku tranziciju" iz vremena u kojima su najveći teret za stanovništvo bile zarazne bolesti, u vrijeme u kojem su to postale kronične nezarazne bolesti.
Bolesti srca i krvnih žila (dalje KVB) od kojih godišnje umire oko 25.000 osoba vodeći su uzrok smrtnosti i pobola, i najviše doprinose teretu bolesti. U 2012. godini umrlo je 24 988 osoba od KVB, a od toga 14 133 žena i 10 855 muškarca. One su uzrok smrti u 54,5% umrlih žena i 42,1% umrlih muškaraca. U dobnoj skupini do 65 godina KVB drugi su uzrok smrtnosti s 2 702 umrlih, odnosno udjelom od 26,6% u mortalitetu te dobne skupine. Na prvom mjestu uzrok
smrtnosti u toj dobi su maligne bolesti s 4 056 umrlih, odnosno udjelom od 40,0%.
Najčešće dijagnostičke podskupine kao uzrok smrti su ishemijske bolesti srca s udjelom od 22,7% i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 14,1% u ukupnom mortalitetu.
Cijeli tekst dostupan u HČJZ 2013;9(36):5-14
Marijan Erceg, Verica Kralj, Maja Silobrčić Radić, Ivana Brkić Biloš, Iva Pem Novosel, Tanja Ćorić, Dragica Katalinić, Goranka Petrović, Mario Šekerija
