Uvod: Recidiv bazalioma pojavljuje se u oko 10% slučajeva nakon kompletne ekscizije, te u 15 do 25%, ako je ona nekompletna. Eksciziju smatramo nekompletnom ako tumor prema nalazu patologa dopire do bilo kojeg ruba analiziranog isječka kože. Nema jedinstvenoga stava da li takva ekscizija zahtijeva ponovno kirurško liječenje ili je dovoljno samo redovito praćenje bolesnika. Kao zlatni standard za liječenje recidivnog bazalioma smjernice navode MOHS kirurgiju, eksciziju uz čekanje urednog patohistološkog nalaza (potvrda negativnih perifernih rubova i dubine) te radioterapijsko liječenje. Vrlo često liječenje recidivnog bazalioma provodi se po istim načelima kao i liječenje primarnoga tumora, odnosno odmah nakon reekscizije slijedi ili primarno zatvaranje ili plastika defekta lokalnim kožnim režnjem.
Prikaz bolesnika: Bolesnica, 75 godina dolazi radi recidivnog bazalioma. Anamnestički, ranije je učinjena nekompletna ekscizija bazalioma lijeve uške. Kod dolaska u lokalnom statusu opisuje se u području crure helicis, uz postoperativi ožiljak, krusta veličine oko 1cm. Učinjen je citobris opisane promjene koji potvrđuje bazaliom. Učinjene su višestruke ekscizije do konačne patohistološke potvrde negativnih rubova. Radilo se o neuobičajenom rastu tumora tj. multicentričnoj pojavi sitnih tumorskih žarišta u makroskopski zdravoj koži. Nastali kožni defekt saniran je plastikom slobodnim kožnim transplantatom pune debljine kože.
Zaključak: Recidivni bazaliomi mogu pokazivati neuobičajene obrasce rasta. Kod operacije recidivnog bazalioma važno je patohistološki potvrditi radikalnost ekscizije prije zatvaranja nastalog defekta, kako bi se izbjeglo oštećenje zdrave kože prilikom rekonstrukcije koja nije konačna, te prikrivanje mogućega recidiva tumora zdravom kožom na površini.

Iva Ledinsky, Marija Pastorčić Grgić