Cilj Analizirati povezanost samo-procijenjenog zdravlja i socio-ekonomskih čimbenika u Srbiji i odrediti može li se ova povezanost djelomično objasniti varijablama zdravstvenog ponašanja.

Postupci Koristili smo podatke iz Ankete o životnom standardu stanovništva u Srbiji iz 2007. Ispitali smo reprezentativni uzorak 13831 osoba u dobi ≥20 godina i uz pomoću logističke regresijske analize istražili povezanost između demografskih čimbenika (dob, spol, bračni status i vrsta naselja u kojem ispitanik živi), socioekonomskih čimbenika (obrazovanje, zaposlenje i potrošnja u kućanstvu) i varijabli zdravstvenog ponašanja (pušenje, konzumacija alkohola) i samo-procijenjenog zdravlja.

Rezultati Nađena je linearna povezanost između obrazovanja i samo-procijenjenog zdravlja za ukupni uzorak, muškarce i žene. U usporedbi s ispitanicima koji su imali visoko obrazovanje, oni s niskim obrazovanjem imali su 4,5 puta veće izglede da ocijene svoje zdravlje kao loše. Nezaposleni (omjer izgleda [engl. OR], 1,64; 95% raspon pouzdanosti [engl. CI], 1,29-2,10), neaktivni (OR, 2,82; 95% CI, 2,49-3,19) i najsiromašniji ispitanici (OR, 1,17; 95% CI, 1,02-1,34) imali su veće izglede da ocijene svoje zdravlje lošim nego zaposleni i najbogatiji ispitanici. Nakon prilagodbe za demografske varijable i varijable zdravstvenog ponašanja, magnitude svih povezanosti su se smanjile ali su ostale jasno značajno gradirane.

Zaključak Ovo istraživanje otkrilo je nejednakosti u samo-procijenjenom zdravlju u odnosu na socioekonomski položaj, pogotovo obrazovni status i zaposlenje. Smanjenje takvih nejednakosti treba biti cilj nacionalnih zdravstvenih mjera u Srbiji.

Janko Janković, Teresa Janević, Olaf von dem Knesebeck