Ministar zdravlja je najavio uvođenje pravila i procedura za vođenje listi čekanja prema stupnju hitnosti zdravstvenog stanja pacijenta što uključuje hitne procedure, gdje usluge treba pružiti odmah, odnosno u roku od 24 sata, brze procedure čiji je krajnji rok tri mjeseca te redovne procedure gdje je zdravstvenu uslugu nužno pružiti u roku od šest mjeseci.

„Umjesto kaosa želimo uvesti red kako bi zdravstvene usluge doveli u medicinski prihvatljive rokove za pojedine dijagnoze - za prvi pregled specijaliste, za dijagnostički postupak, terapijski postupak, operativni zahvat te za kontrolni pregled specijaliste", naglasio je ministar zdravlja prof. Rajko Ostojić na konferenciji za novinare danas u Ministarstvu.

Najavio je uvođenje pravila i procedura za vođenje listi čekanja prema stupnju hitnosti zdravstvenog stanja pacijenta što uključuje hitne procedure, gdje usluge treba pružiti odmah, odnosno u roku od 24 sata, brze procedure čiji je krajnji rok tri mjeseca te redovne procedure gdje je zdravstvenu uslugu nužno pružiti u roku od šest mjeseci.

To znači da, primjerice, kod malignih bolesti pregled ili operaciju treba obaviti u roku od dva tjedna do maksimalno mjesec dana, a kod ortopedskih operacija ili operacije katarakte od 12 do 18 mjeseci.

Dugim čekanjima na pojedine operativne zahvate i dijagnostičke postupke danas su nezadovoljni pacijenti, jer u postojećoj situaciji kaosa često ne mogu obaviti neki zdravstveni zahvat u medicinski optimalnom vremenu, što dovodi do velikog nezadovoljstva cijelim zdravstvenim sustavom.

No, nezadovoljni su i zdravstveni radnici jer skraćenje dugih lista čekanja ne ovisi samo o angažmanu liječnika i ostalih djelatnika, već i o problemima unutar sustava, koje uzrokuje neučinkovit bolnički menadžment.

 

Što su zatekli?

Čekanje na CT tako se povećalo u OB Zadar sa 85 u siječnju na 143 dana u ožujku, u OB Varaždin sa 46 na 64 dana te u OB Karlovac sa 44 na 57 dana. Istodobno broj dana je smanjen primjerice u KBC Zagreb sa 35 na 31 dan, u OB Virovitica sa 38 na 31 dan, OB Vukovar sa 20 na 15 dana, u Klinici za infektivne bolesti „Fran Mihaljević" sa 14 na 7 dana, a u OB Gospić sa 11 na 6 dana.

Ministarstvo zdravlja provelo je početkom 2012. godine analizu listi čekanja na 16 dijagnostičkih i terapijskih postupaka u 48 bolnica, koja je pokazala da se vrijeme čekanja značajno razlikuje od bolnice do bolnice te da su uzroci problema kompleksni.

Utvrđeno je da su najčešći razlozi za duge liste čekanja loša organizacija sustava zdravstvene zaštite i nejasno definirane odgovornosti Ministarstva, HZZO-a i menadžmenta bolnica. Potom nejasno definirana prava pacijenata na skrb u određenom vremenu te prioritet prema kojima se naručuju kao i nedostatak ažurnih i točnih informacija o listama čekanja zbog čega je teško donositi odluke.

Tu je zatim loš menadžment pojedinih bolnica koji se ogleda u izrazitim razlikama u nabavnim cijenama lijekova te u produktivnosti bolnica, nedovoljan broj medicinskih uređaja i njihova dotrajalost zbog čega se često kvare te nedovoljno i neracionalno korištenje tih uređaja. U bolnicama ne postoji jedinstvena procedura naručivanja i jedinstveni način računanja prosječnog čekanja, pacijenti se višestruko naručuju u više bolnica te se ne odazivaju na zakazane termine i ne odjavljuju s liste nakon što pregled obave u nekoj drugoj ustanovi. Zamjetno je i grupiranje pacijenata u tzv. popularnim bolnicama i kod tzv. poznatih doktora ali i prekomjerno upućivanje na pretragu koja nije medicinski opravdana, iz samih bolnica ali i iz primarne zaštite.

Tražeći ostale uzroke koji su doveli do velikih listi čekanja za pojedine postupke, Ministarstvo zdravlja je detektiralo niz tzv. uskih grla. Primjerice, kod ortopedskih zahvata usko grlo čine, osim već ranije navedenih nedostatka liječnika, opreme, neodjave s lista i neki naizgled sasvim bizarni razlozi poput premalog broja setova alata potrebnog za operacije, nedostatak operacijskih lampi ili bušilica te sitnog instrumentarija.

Kod operacije očne mrene, uska grla čine i nedostatak sitne opreme poput rotatora ili pinceta, nepostojanje dnevne bolnice, premali limiti za kupnju potrošnog materijala kao i činjenica da nisu svi operateri jednako vješti.

Stvarno stanje na listama čekanja teško je utvrditi pa je nemoguće iskazati točne podatke o prosječnom broju dana čekanja na neku pretragu ili operaciju. Naime, od analizom obuhvaćenih 48 bolnica njih 41 prikazuje liste na svojim internetskim stranicama, dok preostale liste čekanja vode „pješke", ručno upisujući podatke u bilježnice.

Elektronske liste čekanja na ortopedske operacije kuka i koljena ima samo 15 bolnica od 31 u kojima se izvode ti zahvati, dok liste čekanja za očnu mrenu ima 13 od ukupno 24 ustanove.

Zbrajajući sve dostupne podatke, stručnjaci Ministarstva zdravlja utvrdili su da je 27. travnja 2012. na neku pretragu ili operaciju u Hrvatskoj čekalo ukupno 540.000 pacijenata, čemu treba pridodati i 56.000 ili oko 10 posto neispravnih naručivanja (bez podataka o osobi i pretragama). Pritom je 106.000 pacijenata čekalo na prvi pregled kod bolničkog liječnika, a 242.000 na kontrolni pregled.

Analiza stanja listi čekanja u bolnicama u prosincu 2011. i ožujku 2012. pokazala je da su se one u nekim bolnicama povećale a negdje smanjile.

Čekanje na CT tako se povećalo u OB Zadar sa 85 u siječnju na 143 dana u ožujku, u OB Varaždin sa 46 na 64 dana te u OB Karlovac sa 44 na 57 dana. Istodobno broj dana je smanjen primjerice u KBC Zagreb sa 35 na 31 dan, u OB Virovitica sa 38 na 31 dan, OB Vukovar sa 20 na 15 dana, u Klinici za infektivne bolesti „Fran Mihaljević" sa 14 na 7 dana, a u OB Gospić sa 11 na 6 dana.

Čekanje na MR povećalo se, primjerice, u KBC Rijeka sa 186 na 240 dana, u KBC Sestara milosrdnica sa 170 na 230 dana, u OB Vukovar sa 60 na 95 dana, KBC Split sa 39 na 73 dana. Liste su, na primjer, smanjene u Klinici za traumatologiju (KBC Sestre milosrdnice) sa 142 na 133 dana, OB Dubrovnik sa 130 na 124 te u KB Sveti Duh sa 118 na 110 dana.

Čekanje na ugradnju endoproteze kuka povećalo se u OB Koprivnica sa 550 na 571 dan, OB Varaždin sa 350 na 420 dana, OB Ogulin sa 330 na 350 dana, u OB Slavonski Brod sa 321 na 265 dana, a u KBC Zagreb sa 57 na 62 dana. Smanjilo se, primjerice, u OB Zabok sa 330 na 270 dana, Klinici za ortopediju Lovran sa 262 na 180 dana, Traumi sa 260 na 180, u KBC-u Split sa 180 na 156 dana.

Na ugradnju endoproteze koljena čeka se duže u OB Koprivnica gdje je lista povećana sa 936 dana na 1182 dana, ali i u OB Vukovar i Pula gdje u prosincu 2011. nije bilo listi čekanja pa se sada čeka 20 odnosno 11 dana. U ostalim bolnicama su liste u većini smanjenje, u ŽB Čakovec sa 180 na 142 dana, u OB Zabok sa 310 na 270 dana, Traumi sa 391 na 360 dana.

 

Što će učiniti?

Od početka 2013. pacijente će na dijagnostičke pretrage i operativne zahvate naručivati njihovi obiteljski liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti koji će im, prema stupnju hitnosti direktnim e-Naručivanjem na e-Listu čekanja omogućiti optimalni termin u jednoj od bolnica. E-Lista čekanja treba zaživjeti 1. prosinca 2012. a E-Naručivanje 1. siječnja 2013. godine.

Jasno će raspodijeliti odgovornosti i dužnosti Ministarstva, HZZO-a, bolnica i primarne zdravstvene zaštite. Pored uvođenja tri liste čekanja, na liste čekanja djelovat će koordiniranim mjerama. Te mjere su informatizacija bolnica i primarne zdravstvene zaštite te uvođenje e-Lista čekanja i e-Naručivanje, promjene u upravljanju bolnicama usporedbom produktivnosti bolnica i objedinjenom nabavom ugradbenih materijala.

Nastavit će se partnerski odnos s privatnim sektorom u područjima gdje su kapaciteti javnog sektora nedostatni, nabavljat će se potrebni uređaji te angažirati postojeći neiskorišteni resursi, kao i nastaviti partnerski odnos s udrugama pacijenata.

Nužni preduvjet za svaku promjenu u dužini listi čekanja, uz organizacijske promjene je informatičko povezivanje bolnica u jedan sustav te uvođenje e-Listi čekanja i e-Naručivanja do kraja 2012. godine. Zbog toga će biti nadograđen postojeći informacijski sustav primarne zdravstvene zaštite (CEZIH), za što su osigurana financijska sredstva.

Od početka 2013. pacijente će na dijagnostičke pretrage i operativne zahvate naručivati njihovi obiteljski liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti koji će im, prema stupnju hitnosti direktnim e-Naručivanjem na e-Listu čekanja omogućiti optimalni termin u jednoj od bolnica.

Pacijenti se više neće sami prijavljivati na liste a dobit će priliku, u dogovoru s liječnikom, odabrati bolnicu koja im po lokaciji najviše odgovara, a mjerodavni stupanj hitnosti na temelju dokumentacije utvrdit će bolnički specijalist.

U svakoj bolnici postojat će odgovorna osoba koja će uspostavljati kontakt s pacijentom najmanje tri radna dana prije planiranog izvođenja operacije te najmanje sedam dana prije izvođenja pretrage. Pacijenta će također upozoriti na posljedice neopravdanog izostanka s pretraga i opracija.

E-Lista čekanja treba zaživjeti 1. prosinca 2012. a E-Naručivanje 1. siječnja 2013. godine.

Svaka bolnica osnovat će Povjerenstvo za upravljanje listama čekanja s najmanje dva člana od kojih jedan mora biti bolnički informatičar. To tijelo će biti zaduženo za komunikaciju s Ministarstvom i HZZO-om za ažuriranje podataka te nadzor cjelokupnog rada.

Ministarstvo zdravlja donijet će Pravilnik o listama čekanja u kojem će definirati najduže prihvatljivo vrijeme čekanja za zdravstvene usluge, tri liste čekanja, postupak prijave na liste, kriterije za razvrstavanje pacijenata te način upravljanja listama. Pravilnikom će se riješiti i pitanje pacijenata koji žele pretragu obaviti kod određenog liječnika za što su spremni i duže čekati na red.

Prema snimci stanja u zdravstvenim ustanovama početkom 2012, u tijeku je nabavka ugradbenog materijala putem javne nabave, čime se planira uštedjeti 100 milijuna kuna koji će također biti upotrijebljeni za kupnju materijala. Naime, trenutno postoje velike razlike u nabavnim cijenama ugradbenog materijala po bolnicama. Primjerice, jednu vrstu leća potrebnih za operaciju očne mrene istog proizvođača KBC Zagreb nabavlja po cijeni od 350 kuna, OB Zadar po 455 kuna, a OB Čakovec 620 kuna.

Cijena koronarnog stenta istog proizvođača, koji je potreban u intervencijskoj kardiologiji, KBC Zagreb plaća 4.500 kuna, a OB Dubrovnik 11.500 kuna. Drugu vrstu stenta od istog proizvođača KBC Rijeka plaća 7.900 kuna a OB Zadar 10.800 kuna.

Slično je i s ostalim materijalom, pa endoprotezu kuka Klinika Lovran plaća 4.300 kuna a KBC Zagreb 7.800 kuna, čašica kuka OB Čakovec košta 3.900 kuna a OB Varaždin 4.600 kuna.

Za kliničke i županijske bolnice, u kojima je utvrđen nedovoljan broj medicinskih uređaja ili njihova dotrajalost, bit će do srpnja nabavljena 42 nova ultrazvučna aparata za razne vrste pretraga, čime će dotrajali uređaji biti zamijenjeni kvalitetnijima.

Do rujna će biti nabavljeno i 5 novih CT uređaja, te će se u dijagnostiku uključiti i dosad neiskorišteni CT simulatori koji već postoje u bolnicama. Pokazalo se da je Hrvatska po broju CT uređaja iznad prosjeka Europske unije ali da te uređaje nedovoljno koristi u pretragama pacijenata, što je još jedna posljedicu lošeg menadžmenta u bolnicama. U javnom i privatnom sektoru sada postoji ukupno 65 CT uređaja ugovorenih s HZZO-om, a uz njih i šest spomenutih novih CT simulatora koje je moguće koristiti u dijagnostičke svrhe.