Grupno javljanje bolesnika u zimi nije uobičajeno, no možda se može objasniti vrlo produljenom toplom jeseni i vrlo niskim temperaturama u prirodi koncem siječnja i u veljači, s posljedičnim migracijama divljih šumskih glodavaca prema ljudskim nastambama. Ciljane mjere DDD-a i izbjegavanja izlaganja preporučene su i poduzete.

Medvednica, osobito njeni obronci u podnožju, poznati su kao jedno od naših šumskih područja u kojima se stalno javlja ova bolest, najviše godine 2002. kada je u cijeloj Hrvatskoj vladala velika epidemija s ukupno gotovo 400 oboljelih. Osim kod nas ova je virusna bolest prisutna stalno i u mnogim drugim zemljama Europe i svijeta. Inače, izvan epidemijskih godina u cijeloj zemlji godišnje se bilježi nekoliko desetaka bolesnih (2011: 20). U 2012.  je osim ove grupe bolesnih, zabilježeno još desetak slučajeva u raznim dijelovima Hrvatske pa iako su do sada to bili pojedinačni slučajevi nije na odmet da se svi stanovnici i posjetitelji naših šumskih područja podsjete na pravila izbjegavanja ove zaraze koja se dobiva u kontaktu s izlučevinama malih šumskih glodavaca.

        Obzirom da je još uvijek zima i u mnogim dijelovima zemlje tlo pokriva snijeg a možda će pasti i novi, divljim glodavcima i njihovim izlučevinama može se najvjerojatnije izložiti u blizini kuća koje su smještene uz šume ili u šumi, u priključnim zgradama (ostave, drvarnice, staje i sl.,) pa tu valja pozornost obratiti na pranje ruku nakon posla a prije jela, pušenja, ili diranja oka i sl. Pri eventualnom čišćenju takvih prostorija nastojati izbjeći stvaranje prašine (mokro čišćenje, oprezno čišćenje) jer tlo i predmeti mogu biti onečišćeni izlučevinama malih glodavaca koje sadrže viruse uzročnike bolesti, i mogu se udahnuti ili nepažnjom unesti u sluznice ili usta. Također, vrijedi upozoriti da se hrana čuva od pristupa glodavaca, na primjer suho meso u ostavama i sl.

      Iscrpne upute u vezi hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom za okolnosti koje su češće kada u prirodi nema snijega a to je intenzivniji boravak ljudi u šumskoj prirodi dane su u članku "Mišja groznica-kako se zaštititi" na web stranici Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo:  www.hzjz.hr/epidemiologija.htm .

     U domaćinstvima koja su sada pogođena bolešću predviđeno je ciljano suzbijanje glodavaca i dezinfekcija prostora priključnih zgrada, u čemu će svu potrebnu pomoć i po potrebi izvedbu pružati stručnjaci epidemiološke službe Zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba "A. Štampar", odnosno drugih  županijskih zavoda za javno zdravstvo, tamo gdje su zabilježeni bolesnici. Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u stalnom je kontaktu i stručnoj konzilijarnoj vezi s epidemiolozima županija i Grada Zagreba i po potrebi će se uključiti u praktičnu provedbu mjera.

Mišja groznica - kako se zaštititi