Kao odgovor na tu potrebu, OECD je razvio Sustav zdravstvenih računa («System of Health Accounts») koji obuhvaća niz vrlo detaljnih i preciznih klasifikacija dionika i funkcija u zdravstvu čijim se kombiniranjem u tablicama i unosom pripadajućih izdataka dobiva pregled strukture zdravstvene potrošnje.

Osnovne tri dimenzije zdravstva prema toj metodologiji su:

- funkcije zdravstvene zaštite (Health care functions - HC)

- pružatelji zdravstvene zaštite (Health care providers - HP)

- financijeri zdravstvene zaštite (Health care financing agents - HF)

Njihovim kombiniranjem nastaju tri osnovne tablice na koje je moguće dograđivati dodatne tablice prema izvorima financiranja, dobnim skupinama stanovništva, skupinama bolesti i dr. Podaci iskazani putem metodologije Sustava zdravstvenih računa korisni su za evaluaciju i planiranje u zdravstvu, posebno uzevši u obzir da su međunarodno usporedivi, a kompatibilni su i sa statističkim pokazateljima iz drugih područja, primjerice ekonomije.

Prvi priručnik Sustav zdravstvenih računa objavljen je 2000. godine, a u tijeku je njegova revizija te se izlazak novog izdanja očekuje tijekom ove godine. I WHO i Eurostat (Statistički ured EU) prihvatili su metodologiju Sustava zdravstvenih računa za financijske zdravstvene pokazatelje te sudjelovali u pripremi revidiranog izdanja. Velik broj zemalja započeo je praćenje pokazatelja prema metodologiji Sustava zdravstvenih računa, no s obzirom da je uvođenje ovog sustava zahtjevno i često dugotrajno, nalaze se u različitim fazama implementacije. Sustav zdravstvenih računa je modularan, dakle moguće je započeti s prikupljanjem podataka za tri osnovne tablice pa naknadno uvoditi ostale tablice prilagođavajući dinamiku i redoslijed njihovog uvođenja mogućnostima i potrebama svake pojedine zemlje.

U članku u 26. broju HČJZ-a opisan je početak uvođenja praćenja financijskih zdravstvenih pokazatelja u Hrvatskoj prema metodologiji Sustava zdravstvenih računa.

Cilj Sustava zdravstvenih računa

Glavni cilj analize podataka o izdacima u zdravstvu prikupljenih u sklopu Sustava zdravstvenih računa je omogućiti transparentan uvid u strukturu zdravstvene potrošnje u zemlji i usporedbu sa strukturom te potrošnje u drugim zemljama pružajući odgovor na pitanja poput:

- koliko se troši?

- tko troši?

- gdje se troši?

- na što se troši?

- za koga se troši?

- kako se potrošnja mijenja tijekom vremena?

- kakva je razlika u strukturi potrošnje u usporedbi sa zemljama u sličnim uvjetima?

Prikupljanje podataka za niz godina omogućuje praćenje promjena i trendova u izdatcima za zdravstvo. Na temelju tih podataka moguće je ocijeniti postojeće stanje, planirati promjene u strukturi zdravstvenih izdataka kako bi se unaprijedila uspješnost zdravstvenog sustava te pratiti njihov učinak.

Kontakt:

Ana Ivičević Uhernik

Služba za javno zdravstvo

Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Rockefellerova 7

Zagreb

E-mail: ana.ivicevic@hzjz.hr