x
x

Akcesorni mišići gležnja i stopala

  12.01.2025.

Akcesorni mišići pronalaze se slučajno kod 1 % – 36 % ljudi. Najčešće su asimptomatski, iako mogu stvarati tegobe poput bolova, odebljanja oko gležnja ili kliničke slike tarzalnog tunela. Dijagnoza se postavlja na temelju slikovnog prikaza magnetskom rezonancijom.

Akcesorni mišići gležnja i stopala

Varijabilni mišić je peroneus tertius (PT) koji se javlja u do 90% ljudi i nalazi se u anterolateralnom kompartmentu potkoljenice i gležnja i rijetko stvara tegobe. Peroneus quartus (PQ) je najčešći akcesorni mišić gležnja. Nalazi se posterolateralno i najčešće stvara simptome kod različitih sportskih ozljeda gležnja (uganuća, kontuzije). Zbog svoje lokalizacije često je povezan i s rupturama peronealnih tetiva.

Tendinopatije nakon ozljeda stopala može uzrokovati i akcesorni peroneus digiti quinti (PDQ) koji se nalazi u anterolateralnom odjeljku i završava na bazi pete metatarzalne kosti ili na petom prstu. Ovaj mišić nalazimo u oko 18% ljudi. Najčešći akcesorni mišić medijalne strane gležnja je fleksor digitorum akcesorius longus (FDAL) koji se javlja u 5%–14% ljudi. On često daje kliničku sliku sindroma tarzalnog tunela ili tendinopatije fleksor halucis longusa. Akcesorni soleus (SA) možemo naći kod 6% ljudi i često se kod sportaša javlja kao bolno odebljanje iza gležnja kojem je uzrok ishemija voluminoznog mišića u naporu.

Opisane su i kliničke slike tarzalnog tunela uzrokovanog akcesornim soleusom kojeg uzrokuju i nešto rjeđe pojavni peroneokalkaneus internus (PCI) ili tibiokalkaneus internus (TCI).

Liječenje simptoma koje uzrokuju akcesorni mišići najčešće je operacijsko – uklanjanjem mišića koji svojom aktivnošću stvara pritisak na okolne neuralne ili vaskularne strukture ili izaziva bol radi ishemije kod napora. Očekivani oporavak nakon ovakvih zahvata je potpun i sportaši se mogu vratiti sportskoj aktivnosti nakon 4 tjedna po operaciji.

Hrvoje Klobučar, Dražen Lovrić, Dora Klobučar, Borna Strahonja, Dalibor Franćeski, Denis Tršek