Zatajivanje srca klinički je sindrom koji obuhvaća simptome i znakove nastale uslijed porasta intrakardijalnih tlakova ili smanjenog minutnog volumena, što je uzrokovano strukturnim i/ili funkcionalnim abnormalnostima srca. Akutno zatajivanje srca (AZS) životno je ugrožavajuće stanje koje zahtijeva žurno zbrinjavanje u hitnoj medicinskoj službi, odnosno neplaniranu hospitalizaciju. Očituje se kroz četiri glavne kliničke prezentacije koje se često preklapaju, a to su akutno dekompenzirano srčano popuštanje, akutni plućni edem, kardiogeni šok i izolirano desnostrano srčano zatajenje.

Dijagnoza AZS-a postavlja se prvenstveno na osnovi kliničkih znakova i simptoma te se potvrđuje odgovarajućim dijagnostičkim pretragama.

Zbrinjavanje u okviru hitne medicinske službe sastoji se od istovremene kliničke procjene, nužne dijagnostičke obrade i primjene ciljane terapije. Ovisno o stanju bolesnika liječenje uključuje oksigenoterapiju te najčešće primjenu neinvazivnih ventilacijskih modaliteta, dok osnovna farmakološka terapija najčešće obuhvaća primjenu intravenskih diuretika i vazodilatatora, ovisno o vrijednostima arterijskog tlaka i stupnju kongestije. Rana intravenska primjena diuretika Henleove petlje temelj je liječenja AZS-a. Inotropi se primjenjuju za hemodinamsku stabilizaciju bolesnika s niskim minutnim volumenom srca te hipotenzijom. Napredno liječenje AZS-a u slučajevima AZS-a refrakternog na konzervativnu terapiju najčešće uključuje primjenu modaliteta mehaničke cirkulatorne potpore.

Ivan Brdar, Ivana Ferri Certić, Vida Olujić, Helena Milas, Petra Jerković, Mijo Meter, Josip Anđelo Borovac, Duška Glavaš