Etiologija dojenačkih kolika još uvijek nije potpuno razjašnjena, no čini se da postoji više čimbenika koji zajedno doprinose pojavi simptoma. Smatra se da na dojenačke kolike utječu povećana osjetljivost crijeva, blaga upala crijevne sluznice te poremećena ravnoteža crijevne mikrobiote. Istraživanja pokazuju da dojenčad s kolikama često ima niže razine korisnih bakterija, poput laktobacila i bifidobakterija te više oportunističkih patogena u crijevima, što može doprinijeti razvoju simptoma. 

Jedan od pristupa za ublažavanje simptoma kolika uključuje primjenu probiotika, živih mikroorganizama koji mogu pružiti zdravstvene koristi kada se uzimaju u odgovarajućim količinama. Istraživanja su pokazala da određeni sojevi probiotika, poput Limosilactobacillus reuteri DSM 17938 te kombinacija sojeva Bifidobacterium longum KABP 042 i Pediococcus pentosaceus KABP 041 mogu pomoći u smanjenju trajanja i intenziteta plača kod dojenčadi s kolikama. Nedavno provedena randomizirana, jednostruko slijepa, placebom kontrolirana studija uspoređivala je učinkovitost spomenutih probiotičkih formulacija kako bi se dodatno istražilo koja od ovih terapijskih opcija može biti korisnija za ublažavanje simptoma kod dojenčadi s kolikama.

Studija je uključila 112 dojenčadi u dobi od 2 do 12 tjedana, s dijagnozom dojenačkih kolika. Dojenčad je nasumično raspoređena u dvije skupine. Intervencijska skupina (n=55) primala je kombinaciju B.longum KABP 042 i P.pentosaceus KABP 041 (109 CFU/dan, BL+PP skupina), dok je kontrolna skupina primala L.reuteri DSM 17938 (108 CFU/dan, LR skupina) tijekom 21 dan. 

Rezultati su pokazali višu stopu odgovora na intervenciju u BL+PP skupini, u odnosu na LR skupinu 7. dana (61,1 % naspram 37,5 %) i 14. dana (84,6 % naspram 59,3 %). Također, prosječno trajanje plakanja dojenčadi bilo je kraće u BL+PP skupini, u usporedbi s LR skupinom 7. dana (119 min naspram 180 min), 14. dana (60 min naspram 120 min) i 21. dana (29 min naspram 67 min).

Dobrobiti primjene probiotika bile su uočene bez obzira je li dojenčad dojena ili hranjena adaptiranim mlijekom.
Zaključno, oba probiotika bila su dobro podnesena, dok rezultati studije pokazali su da dojenje, način poroda i drugi potencijalni čimbenici nisu utjecali na njihovu učinkovitost. Unatoč obećavajućim rezultatima, potrebna su daljnja istraživanja kako bi se potvrdili nalazi studije te bolje razumjeli mehanizmi djelovanja ispitivanih probiotika.