Nove tehnologije zahtijevaju nove vještine, a neke tehnologije u potpunosti i zamjenjuju radnike na određenim radnim mjestima. Takve promjene mogu biti pozitivne, jer mijenjaju radnike na repetitivnim i visoko rizičnim radnim mjestima, ali mogu biti i negativne jer se javlja nesigurnost zaposlenja za pojedina radna mjesta.

Zajednički cilj svih dionika, zakonodavaca, poslodavaca, radnika i njihovih predstavnika, je osigurati radnicima sigurnost i zdravlje na radnim mjestima. Poboljšanje sigurnosti i zdravlja na radu ima utjecaj i na poboljšanje produktivnosti radnika. Radnici mogu dulje i bolje doprinositi svojim radom razvoju poduzeća, a i ako su zdravi manji je broj radnih prekida zbog ozljeda, bolesti ili drugih nesreća. Ozljede na radu i profesionalne bolesti mogu rezultirati visokim troškovima za poslodavca u smislu liječenja, kompenzacija i gubitka produktivnosti. Stoga, uvođenje učinkovitih programa zaštite na radu može značajno smanjiti troškove poduzeća.

Prema Analizi ozljeda na radu za 2023. godinu ukupan broj prijavljenih ozljeda na radu je bio 17 108, od čega se je 14 299 (83,58%) dogodilo na radnom mjestu, a na putu 2 809 (16,42%). Najveći broj ozljeda (N= 3 737), sukladnoj Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD) dogodio se u prerađivačkoj industriji, ali najveću stopu ozljeda na 1000 zaposlenih je u djelatnosti opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacija okoliša i iznosi 24,13%. Uz prerađivačku industriju, česte ozljede su bile i u građevinarstvu, trgovini na veliko i malo te djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. Ozljede su prema težini bile najčešće lake (91,85%) (ogrebotine, manje modrice, nagnječenja, posjekotine), a prema vrsti najčešće su rane i površinske ozljede (36,86%).

Osim ozljeda na radu, pri Službi za medicinu rada i sporta, prevenciju invalidnosti i psihosocijalne rizike na radnom mjestu HZJZ-a vodi se Registar profesionalnih bolesti, koji prati priznate profesionalne bolesti na razini države i daje temelje za preventivne aktivnosti u području zaštite zdravlja radnika. Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13, 98/19, 33/23) definiraju se profesionalne bolesti kao bolesti izazvane dužim neposrednim utjecajem procesa rada i uvjeta rada na određenim poslovima.

U 2023. godini ukupno je 1 033 priznatih profesionalnih bolesti, od čega 37 je bilo profesionalnih bolesti uzrokovanih azbestom, koje se vode u zasebnom Registru. Najčešće su oboljeli radnici u dobi od 41-50 (26%) i 51-60 (35%), a najmanje mlađi od 31 (10%). Prema NKD-u najveću stopu profesionalnih bolesti na 100 000 zaposlenih je bilo u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (832,05), zatim poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (47,12) te poslovanje nekretninama i umjetnost, zabava i rekreacija (9,80). Vidljiva je vrlo visoka stopa u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi što je posljedica velikog broja profesionalne bolesti COVID-19 (MKB-10 U07.1) (975). Uz COVID-19, druge najčešće dijagnoze su Sindrom karpalnog kanal (MKB-10 G56.0) (16) i Raynaud-ov sindrom (MKB-19 I73.0) (16).