Izvješće o potrošnji lijekova u Republici Hrvatskoj u 2023. je dostupno u dijelu Publikacije i izvješća/Izvješća - potrošnja lijekova, odnosno ovdje.

Izvješće je izrađeno sukladno Zakonu o lijekovima (Narodne novine, br. 76/13., 90/14. i 100/18.) i Pravilniku o vrsti podataka i načinu izrade izvješća o potrošnji lijekova (Narodne novine, br. 122/14.).

U bazi podataka HALMED-a za praćenje potrošnje lijekova lijekovi su svrstani u 14 skupina Anatomsko-terapijsko-kemijskog (ATK) sustava klasifikacije lijekova Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) prema ATK i međunarodnom nezaštićenom nazivu (INN). Osnova za izradu Izvješća je popis lijekova koji imaju odobrenje za stavljanje lijeka u promet u Republici Hrvatskoj te popis lijekova koji su se nalazili u prometu u Republici Hrvatskoj, a koji nemaju odobrenje za stavljanje lijeka u promet, već su se nalazili u prometu temeljem članka 129. Zakona o lijekovima (tzv. postupak "interventnog", odnosno izvanrednog unosa ili uvoza).

Iz podataka o broju izdanih originalnih pakiranja lijeka u ljekarnama, bolničkim ljekarnama, specijaliziranim prodavaonicama za promet lijekovima na malo i veleprodajama izračunate su definirane dnevne doze na 1000 stanovnika na dan (DDD/1000/dan), a potrošnja je za svaki lijek iskazana i financijski, ukupnim iznosom u eurima.

U Izvješću su obrađeni svi podaci koje su, sukladno obvezi u Pravilniku o vrsti podataka i načinu izrade izvješća o potrošnji lijekova, HALMED-u dostavile pravne i fizičke osobe koje obavljaju promet na malo lijekovima. HALMED-u je podatke dostavilo 99,27% svih pravnih i fizičkih osoba koje se bave prometom lijekova na malo na području Republike Hrvatske. Budući da prikupljeni podaci predstavljaju 99,27% svih mogućih, metodom ekstrapolacije uvećani su za 0,73%, čime je dobivena pretpostavljena sveukupna vrijednost potrošnje lijekova u Republici Hrvatskoj u 2023. godini. Prikazani ekstrapolirani rezultati dobiveni od svih subjekata predstavljaju vjerodostojan rezultat.

Izvješće o potrošnji lijekova u Republici Hrvatskoj sadrži:

1. Prikaz ukupne potrošnje lijekova u Republici Hrvatskoj za sve lijekove po međunarodnom nezaštićenom imenu ATK klasifikacije (INN) koji su bili u prometu u RH u 2023. godini, iskazane brojem definiranih dnevnih doza na 1000 stanovnika na dan (DDD/1000/dan) i financijski, s ukupnim iznosom u eurima prema veleprodajnim cijenama za svaki lijek.
2. Prikaz potrošnje lijekova s načinom izdavanja na recept u ljekarni te bez recepta u ljekarni i specijaliziranim prodavaonicama za promet na malo lijekovima, također iskazane brojem definiranih dnevnih doza na 1000 stanovnika na dan (DDD/1000/dan) i financijski, s ukupnim iznosom u eurima prema veleprodajnim cijenama za svaki lijek.
3. Prikaz potrošnje u bolnicama i prikaz potrošnje po županijama (samo izvanbolnička potrošnja), također iskazane brojem definiranih dnevnih doza na 1000 stanovnika na dan (DDD/1000/dan) te financijski, s ukupnim iznosom u kunama prema veleprodajnim cijenama za svaki lijek.

Pri izračunu broja DDD-a korišten je "ATC index with DDDs 2023, WHO Collaborating Centre for Drug Statistics Methodology, Oslo". Za izračunavanje DDD/1000/dan uzet je broj stanovnika u Republici Hrvatskoj u 2023. godini prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske. Za izračunavanje DDD/1000/dan po županijama uzet je broj stanovnika u pojedinoj županiji u 2023. godini prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske.

Ovo Izvješće o potrošnji lijekova ne uključuje podatke iz veleprodaja. Podaci iz veleprodaja također su prikupljeni, međutim ne navode se u Izvješću o potrošnji kako bi se izbjeglo dvostruko prikazivanje podataka, s obzirom na to da su predmetne informacije već obuhvaćene podacima iz ljekarni, bolničkih ljekarni i specijaliziranih prodavaonica za promet na malo lijekovima. Rezultati dobiveni iz ljekarni, bolničkih ljekarni i specijaliziranih prodavaonica vrlo su slični rezultatima dobivenim iz veleprodaja u iskazanim vrijednostima.

Dobiveni podaci pokazuju da je ukupna potrošnja lijekova u Republici Hrvatskoj u 2023. godini iznosila 1.540,60 DDD/1000/dan, odnosno, financijski, sveukupno 1.554.635.277 eura.

Izvješće o potrošnji lijekova po DDD/TSD potvrđuje da je najveća potrošnja lijekova za liječenje srčanožilnih bolesti što govori o značajnoj zastupljenosti tih bolesti u pobolu stanovništva.

Potrošnja lijekova u posljednjih nekoliko desetljeća značajno raste kako u svijetu, tako i u nas, zbog potrebe liječenja bolesti povezanih sa starijom životnom dobi, kroničnim bolestima kao i zbog promjena u kliničkoj praksi.

Ukupna financijska potrošnja lijekova u 2023. godini viša je za 12,5% u odnosu na 2022. godinu te je po iskazanim vrijednostima malo viša od prosječnog povećanja za prethodno petogodišnje razdoblje, koje iznosi 11,3%. Najviše novca potrošilo se za liječenje zloćudnih bolesti.

Gledajući izvanbolničku potrošnju po DDD/TSD kolekalciferol je prvi, a slijede ga atorvastatin, pantoprazol, acetilsalicilna kiselina (ASK), rosuvastatin, ramipril, diazepam, furosemid, amlodipin,  i ibuprofen.

Međutim financijski po potrošnji prvi je pembrolizumab (humanizirano monoklonsko protutijelo koji se primjenjuje u liječenju melanoma, metastatskog karcinoma pluća nemalih stanica, urogenitalnih tumora, kolorektalnog karcinoma, karcinoma glave i vrata i karcinoma dojke), rivaroksaban, ibrutinib (inhibitori protein kinaze za liječenje odraslih bolesnika s relapsnim ili refraktornim limfomom plaštenih stanica i u monoterapiji za liječenje odraslih bolesnika s prethodno neliječenom kroničnom limfocitnom leukemijom), namirnice za enteralnu primjenu, enzalutamid (za liječenje odraslih muškaraca s metastatskim hormonski osjetljivim rakom prostate), nivolumab (ljudsko monoklonsko protutijelo za liječenje melanoma i uznapredovalog karcinoma bubrežnih stanica), atezolizumab (humanizirano IgG1 monoklonsko protutijelo na ligand receptora programirane stanične smrti), bevacizumab (u kombinaciji s kemoterapijom na bazi fluoropirimidina indiciran za liječenje odraslih bolesnika s metastatskim karcinomom kolona ili rektuma, u kombinaciji s paklitakselom indiciran za prvu liniju liječenja odraslih bolesnika s metastatskim karcinomom dojke i daratunumab (humano monoklonsko protutijelo za liječenje multiplog mijeloma ili AL amiloidoze).

Iz prikaza je vidljivo da devet od prvih 25 lijekova po financijskoj potrošnji pripada skupini monoklonskih protutijela ili inhibitora protein kinaza (novi, pametni i skupi lijekovi). Promatrajući prvih 25 lijekova s najvećom potrošnjom, lijek koji je u 2023. godini imao izraziti porast potrošnje u odnosu na 2022. godinu je risdiplam, novi lijek za spinalnu mišićnu atrofiju (povećanje za 2,4 puta). Dalje slijedi monoklonsko tijelo pembrolizumab u različitim antitumorskim indikacijama (47%), antidijabetik semaglutid, koji se "off label" koristi za snižavanje tjelesne težine (45%) te imunoglobulini i albumini. Nakon navedenih slijede apiksaban i rivaroksaban te monoklonska tijela okrezolimumab, daratumumab te potom ibuprofen. Dakle, među prvih 25 lijekova po potrošnji u 2023. godini nalazi se 11 lijekova koji pripadaju ATK skupini L te svi navedeni lijekovi pripadaju tzv. skupim lijekovima. S druge strane, promatrajući prvih 25 lijekova s najvećom potrošnjom u eurima, lijekovi koji su u 2023. godini zabilježili smanjenje potrošnje u odnosu na 2022. godinu su pertuzumab, lenalidomid, ibrutinib i paliperidon.

Potrošnja lijekova na recept i bezreceptnih (OTC) lijekova

Isto tako, sveukupnu potrošnju lijekova u Hrvatskoj možemo promatrati po načinu izdavanja lijekova, odnosno prema tome izdaje li se lijek na recept (R) ili pripada skupini bezreceptnih (OTC) lijekova (BR, BRX). Prema dostavljenim podacima, u 2023. godini potrošnja lijekova na recept iznosila je 1.438,93 DDD/1000/DAN (93,4% ukupne potrošnje), odnosno, financijski, ukupno 1.449.823.245 eura (93,3% ukupne potrošnje). Potrošnja bezreceptnih lijekova (BR, BRX) iznosila je 101,61 DDD/1000/dan (6,6% ukupne potrošnje), odnosno, financijski, ukupno 104.812.032 eura (6,7%). Promatrajući omjer potrošnje lijekova prema načinu izdavanja na recept (R) i potrošnje bezreceptnih lijekova (BR, BRX) možemo ustvrditi da je u razdoblju od 2013. do 2023. godine omjer raspodjele potrošnje među njima vrlo sličan, odnosno gotovo isti.