Zaštita, promicanje i potpora dojenju javnozdravstveni je prioritet Republike Hrvatske, što se ogleda u dokumentima koje su Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske prihvaćali u proteklih petnaestak godina, a odnosili su se na potporu dojenju.

Što se prirodnih sposobnosti tiče, gotovo sve majke koje to žele mogu dojiti ako imaju odgovarajuću potporu obitelji, zdravstvenog sustava i zajednice. Globalni akcijski plan SZO-a za prevenciju i kontrolu nezaraznih bolesti od 2013. do 2020. godine također podupire promicanje i zaštitu dojenja u svjetlu cjeloživotne prevencije nezaraznih bolesti i bitne uloge dojenja u prevenciji pretilosti, koronarne bolesti srca, visokoga krvnog tlaka, dislipidemije, inzulinske rezistencije i nekih 4 drugih bolesti. Postoje znanstveno utemeljeni dokazi da dojenje među ostalim smanjuje rizik od razvoja pretilosti, kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti i nekih drugih nezaraznih bolesti kasnije u životu.

Isključivo dojenje prvih šest mjeseci među ostalim štiti od infekcija (srednjeg uha, upale pluća, proljeva) uz opskrbu hranjivim tvarima i energijom koja osigurava pravilan tjelesni i neurološki rast i razvoj djeteta. Nakon šest mjeseci dojenje omogućuje nastavak opskrbe odgovarajućom energijom i visokokvalitetnim hranjivim tvarima koje zajedno s ostalom hranom koja se uključuje u dohrani štiti dijete od gladi, pothranjenosti i pretilosti.

Nastavak dojenja do dvije godine djetetova života i dulje, ako to majka i dijete žele, može imati važno mjesto u osiguranju djetetovih prehrambenih potreba, uključujući više od trećine energetskih potreba, potreba za visokonezasićenim masnim kiselinama, vitaminom A, kalcijem i riboflavinom. Osim toga, dojenje djeluje povoljno i na zdravlje majki te smanjuje rizik od razvoja raka dojke i raka jajnika u žena koje su dojile, a prema nekim istraživanjima i od raka endometrija, a ti se učinci kumuliraju i veći su što je ukupno trajanje dojenja bilo dulje.