x
x

Povezanost suosjećajne skrbi u zdravstvu

  16.02.2024.

Začetnik terapije usredotočene na suosjećajnost (eng. Compassion focused therapy - CFT), psiholog Paul Gilbert, definira suosjećajnost kao osjetljivost na svoju i tuđu patnju s motivacijom da se ta patnja umanji i/ili prevenira. Osnovni preduvjeti za razvijanje suosjećajnosti, prema Gilbertovom modelu suosjećajnog uma, jest motivacija za suosjećajnost bez koje ona nije moguća.

Povezanost suosjećajne skrbi u zdravstvu

Povezanost suosjećajne skrbi s radnim lokusom kontrole i percepcijom psihološke zahtjevnosti posla u zdravstvu, rad je objavljen u Hrvatskom časopisu zdravstvenih znanosti.

Ciljevi: Ciljevi provedenog istraživanja su definirani kako slijedi: a) provjeriti psihometrijske karakteristike Skale suosjećanja; b) ispitati povezanost kvalitete suosjećajne skrbi prema pacijentima s generaliziranim vjerovanjima o kontroli (lokus kontrole) na radnom mjestu, generativnom predanošću i percepcijom psihološke zahtjevnosti posla medicinske sestre.
Metode: Ovom presječnom studijom, provedenom tijekom lipnja 2023. godine, obuhvaćene su 183 medicinske sestre zaposlene u KBC-u Split. Primijenjeni su sljedeći upitnici: Spectorova skala radnog lokusa kontrole, Skala psiholoških zahtjeva i kontrole posla, Skala generativne predanosti i Skala suosjećanja.
Rezultati: Faktorska analiza Skale suosjećajnosti potvrđuje postojanje četiriju latentnih faktora koji, uz manja odstupanja, sadržajno odgovaraju faktorima u izvornoj verziji skale i zajednički objašnjavaju oko 50% varijance suosjećanja. Ispitanici visokim ocjenama procjenjuju vlastitu sposobnost suosjećanja s pacijentima, kontrolu nad zahtjevima posla i predanost poslu. Sestrinsku profesiju procjenjuju psihološki zahtjevnom te vlastitu uspješnost u poslu većim dijelom pripisuju internalnim čimbenicima. Regresijske analize ukazuju na povezanost ljubaznosti medicinskih sestara s internaliziranim lokusom kontrole na poslu (β=0,20, p=0,009), većom predanošću poslu (β=0,43, p<0,001) i s percepcijom veće psihološke zahtjevnosti posla (β=0,15, p=0,049). Humaniji odnos prema pacijentima povezan je s pridavanjem manjeg značaja eksternalnim čimbenicima na poslu (β=-0,16, p=0,043), dok usredotočena svjesnost na pacijenta doprinosi većem osjećaju kontrole nad zahtjevima posla (β=0,16, p<0,032).
Zaključci: Nalazi ukazuju na opravdanost korištenja Skale suosjećajnosti na hrvatskoj populaciji. Medicinske sestre iskazuju visoke razine suosjećajnosti prema pacijentima, predane su svom pozivu i imaju osjećaj kontrole nad zahtjevima svog posla, a profesionalne perspektive pripisuju vlastitom zalaganju. Viši stupnjevi ljubaznosti, humanosti i usredotočenosti imaju pozitivan učinak na percepciju profesionalnih zahtjeva medicinskih sestara.

Vesna Antičević