Najviše djece rođeno je u srpnju (3063), a najmanje u travnju (2533).

Rođeno je 1120 blizanaca, a 31 dijete bile su trojke ili je u istom porođaju rođeno više djece.

Stopa nataliteta, koja se definira kao broj živorođenih na 1000 stanovnika, bila je 8,8.

Gotovo sva djeca su rođena u zdravstvenoj ustanovi.

Tri četvrtine djece rođeno je u braku, a izvanbračno bilo je 24,8% djece.

Prema procjeni stanovništva sredinom 2022. udio djece tj. osoba mlađih od 18 godina starosti u Hrvatskoj je bio 17,3%.

U 2022. u odnosu na prethodnu godinu broj živorođene djece pao je za 7,2%, tj. rođeno je 2 625 djece manje nego u 2021. Ukupan broj rođenih u 2022. bio je 34 027 djece, od toga 33 883 živorođene djece i 144 mrtvorođena djeteta. 

Stopa prirodnog prirasta u 2022. u Republici Hrvatskoj bila je negativna i iznosila je -6,0 (-23 096 osoba). Negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih), koji je iznosio 59,5. U svim županijama prirodni prirast bio je negativan, a najveći negativni prirodni prirast bio je u Primorsko-goranskoj županiji, i to -2 186, uz vitalni indeks od 46,4.

Pozitivan prirodni prirast bio je u 24 grada/općine, a negativan u 527 gradova/općina i Gradu Zagrebu, dok su 4 općine imale nulti prirodni prirast.

Prirodno kretanje stanovništva

Državni zavod za statistiku objavljuje podatke o rođenim i umrlim osobama u Republici Hrvatskoj od 2013. do 2022. Za rođene i umrle osobe te sklopljene i razvedene brakove prikazuju se podaci na razini županija od 2018. do 2022., a podaci o prirodnom kretanju stanovništva u 2022. za gradove i općine. Sve podatke možete naći na njihovim web stranicama.