U sklopu ove posebne manifestacije u organizaciju Udruge Penkala, dvanaest hrvatskih znanstvenica pričat će na Cvjetnom trgu o tome što ih fascinira u njihovom radu i zašto smatraju da imaju najbolji posao na svijetu, a s nadom da će njihova izlaganja ohrabriti djecu i mlade da odaberu znanost za svoj životni put.

Osim znanstvenica sa IRB-a na manifestaciji će sudjelovati i znanstvenice s Medicinskog fakulteta, Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta, Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i Agronomskog fakulteta.

Prvo događanje ovog tipa održano je prošle godine na istom mjestu također u povodu Dana žena, a u međuvremenu o znanosti su u prolazu učili građani Siska i Rijeke.

Ovom manifestacijom želi se približiti znanost javnosti. Iako brojne hrvatske znanstvene institucije organiziraju vlastite otvorene dane, noći znanosti i slična događanja, tijekom kojih posjetitelji mogu posjetiti same institucije, ovo je jedna od rijetkih manifestacija u kojoj znanstvenice izlaze na javne prostore i mijenjaju percepciju o tome što to znači baviti se znanošću, kako točno izgledaju znanstvena istraživanja, kako izgleda jedan dan u životu znanstvenika te čime se uopće hrvatski znanstvenici bave. Dodana vrijednost ove manifestacije je promocija žena u znanosti te poticanje djevojčica i djevojaka na bavljenje znanošću. Kroz ovakva događanja koja su javno i medijski popraćena, cilj je također medijski eksponirati znanstvenice. 

Neke od tema na manifestacija "Znanost u prolazu" biti će:

Od zelene kemije do kozmičkih zvijeri

Kemijska sinteza ne mora uvijek biti kao na filmovima, ili u crtićima, gdje kemičari u tikvicama, epruvetama, loncima, kuhaju neke tekućine uz eksplozije i promjene boje. Postoji i bolji način, gdje izravno iz čvrstih polaznih materijala možemo dobiti korisne kemikalije, a bez štetnih otapala, uz smanjen otpad, i uz puno manje utrošene energije.

Tamna tvar genoma

Ako zamislimo ljudski genom kao knjigu, ona bi sadržavala tri milijarde slova. Samo oko dva posto te knjige čine geni koji sadrže kod za prepisivanje u proteine, a ostatak su nekodirajući dijelovi koju nazivaju i 'tamna tvar'. Dijelovi 'tamne tvari' genoma su izrazito evolucijski konzervirani, što znači da je prirodna selekcija kroz stotine milijuna godina poništila svaki pokušaj da se te nekodirajuće sekvence promijene pa pretpostavljamo da imaju važnu ulogu za čovjeka. Znanstvenici gledaju gdje se u genomu takve regije nalaze (nisu nasumično raspoređene po genomu već se nalaze oko gena koji imaju vrlo specifične uloge) te koriste tu misteriozno visoku konzerviranost 'tamne tvari' i statističke metode u razjašnjavanju mehanizama nastanka nasljednih bolesti kod čovjeka.

Znanost u službi zaštite prirode

Izvorišni dio rijeke Krke, temeljnog fenomena NP, nije zaštićen te su u blizini grada Knina prisutni utjecaji neadekvatno pročišćenih industrijskih i komunalnih otpadnih voda, koje ugrožavaju osjetljivi ekosustav rijeke Krke. Stoga znanstvenici prate kemijske čimbenike vode te biološke odgovore organizama kako bi spriječili štetni utjecaj zagađenja na osjetljivi krški vodotok te time očuvali bioraznolikost i izvore pitke vode te ujedno ukazuju na važnost zaštite naših prirodnih bogatstava.

Stres i mentalno zdravlje

Stres je postao neizbježan i sastavan dio suvremenog života. Stresna situacija remeti homeostazu tj. psihofiziološku ravnotežu organizma i zahtijeva njegovu prilagodbu. Reakcija organizma na stres može imati pozitivne učinke, te omogućiti rast i razvoj kroz prilagodbu na nove zahtjeve i uvjete okoline. Međutim, u slučaju dugotrajnog stresa, zbog neuspješne prilagodbe na stres ili nakon velikih životnih trauma, može doći do negativnih posljedica poput iscrpljenja organizma i razvoja različitih tjelesnih i neuropsihijatrijskih bolesti, posebice u osoba sa genetskom predispozicijom. Stres se povezuje s razvojem brojnih neuropsihijatrijskih bolesti, poput post-traumatskog stresnog poremećaja, anksioznosti, depresije, ovisnosti, a može potaknuti i neurodegenerativne promjene i razvoj demencije. U Laboratoriju za molekularnu neuropsihijatriju na Institutu Ruđer Bošković znanstvenice se bave istraživanjem kompleksne molekularne podloge neuropsihijatrijskih poremećaja povezanih sa stresom s ciljem otkrivanja potencijalnih biomarkera za bolju dijagnozu i predviđanje tijeka bolesti, te identifikaciju novih meta za njihovu prevenciju i liječenje.