Istraživači su identificirali i usporedili klastere komorbiditeta kod osoba s ekcemom ili astmom s kontrolnom grupom koja nije imala ove bolesti. U analizi su korišteni podatci koji se rutinski prikupljaju u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Ujedinjenom Kraljevstvu. Identificirane su odrasle osobe koje su u povijesti bolesti imale ekcem (ili astmu) i koje su uspoređene s kontrolnom skupinom koja nikada nije imala ekcem (ili astmu). Analizirani su klasteri drugih bolesti, komorbiditeta iz hijerarhijske klaster analize Jaccardovih udaljenosti između parova dijagnostičkih kategorija procijenjenih iz logističke regresije s mješovitim učincima.

Analizirano je 434.422 osoba s ekcemom (58% žena, prosječna dob 47 godina) i 1.333.281 osoba bez (55% žena, 47 godina), te 517.712 osoba s astmom (53% žena, 44 godine) i 1.601.210 osoba bez astme(53% žena , 45 godina). Dob u kojoj je postavljena prva dijagnoza ekcema ili astme, spol i egzacerbacija ekcema/astme utjecali su na opseg komorbiditeta, pri čemu su neki parametri - žene, starija dob i ekcem/astma povezani s većim skupinama morbiditeta. Ozljede, poremećaji probavnog sustava, živčanog sustava i mentalnog zdravlja su češće zabilježeni u ispitivanoj skupini koja je imala ekcem i astmu nego kod kontrolne skupine. Osobe s ekcemom i astmom svih dobi i oba spola mogu imati više komorbiditeta nego osobe bez ekcema i astme, uključujući i neka stanja za koja prethodno nismo znali da bi mogli pridonijeti teretu osnovne bolesti.

Ovaj rad naglašava područja u kojima postoji kritična potreba za istraživanjem koje se bavi teretom i pokretačima komorbiditeta kako bi se razvile nove strategije za smanjivanje loših zdravstvenih ishoda.