Karcinom dojke je maligna bolest u žena i jedan je od vodećih uzroka smrti žena širom svijeta. Kronična upala i imunosupresivni okoliš koji nastaje kao posljedica interakcije tumorskih stanica i infiltrirajućih imunoloških stanica obilježja su karcinoma, uključujući karcinom dojke. Prirodnoubilačke stanice (NK stanice) jedna su od subpopulacija urođenih imunoloških stanica u tumorskom sijelu, koje posjeduju antitumorski potencijal zbog svoje sposobnosti direktnog ubijanja tumorskih stanica bez prethodne senzibilizacije. Također, igraju važnu ulogu u pripremi imunološkog odgovora tipa 1 i smatraju se glavnim izvorom interferona-γ. Nažalost, antitumorska aktivnost NK stanica često je potisnuta proupalnim citokinima koji se izlučuju u tumorskom mikrookolišu, a supresija aktivnosti NK stanica obično korelira s terapijskim odgovorom i općim lošijim ishodom kod bolesnica s karcinomom dojke.

Surogati molekularnih podtipova karcinoma dojke povezani su s različitim subpopulacijama NK stanica, koje posjeduju različite imunoregulacijske funkcije. Identifikacija specifične subpopulacije NK stanica pridruženih s tumorom, koje posjeduju različite imunološke funkcije, može pomoći liječnicima u donošenju odluka o terapiji, praćenju terapijskog odgovora, kao i u predviđanju ukupne prognoze pacijenata s karcinomom dojke.

Svrha je ovog preglednog članka istaknuti važnost NK stanica i njihovih subpopulacija u patogenezi karcinoma dojke te diskutirati terapijske i prognostičke mogućnosti korištenja NK stanica u osoba oboljelih od karcinoma dojke.

Tamara Gulić, Damir Grebić, Alma Starčević , Manuela Avirović, Petra Valković Zujić, Danijela Veljković Vujaklija., Gordana Blagojević Zagorac