Sposobnost prijenosa zaraznih bolesti na ljude komarce stavlja na vodeće mjesto na popisu najsmrtonosnijih životinja na svijetu. Među bolestima koje komarci prenose i broju oboljelih, malarija je vodeća bolest u svijetu. Svjetska zdravstvena organizacija je procijenila da je u 2020. godini u svijetu bilo 241 milijun ljudi oboljelih od malarije. Procijenjeni broj umrlih od malarije te godine iznosi 627 000. Područje Afrike najteže je pogođeno malarijom, 95% oboljelih u svijetu je iz tog područja, pri čemu su djeca mlađa od pet godina najranjivija skupina. Na području Europe bilježe se najvećim dijelom (99%) uneseni slučajevi bolesti, a radi čestih putovanja ljudi u endemska područja malarije. U Hrvatskoj je malarija iskorijenjena sredinom prošlog stoljeća, od tada bilježimo samo unesene slučajeve bolesti.

Osim što prenose uzročnike malarije, komarci prenose uzročnike brojnih drugih bolesti: denga, žuta groznica, chikungunya, Zika virusna infekcija, različite vrste encefalitisa te druge bolesti. Među bolestima koje prenose komarci na području Europe (i Hrvatske) tijekom posljednjeg desetljeća najčešća je groznica Zapadnog Nila (West Nile groznica).

Među brojnim vrstama komaraca, mali je broj onih koje mogu prenositi uzročnike bolesti, većina vrsta značajne su samo kao napasnici koji nas ometaju u svakodnevnim aktivnostima i odmoru.

Posljednjih godina naglasak stavljamo na invazivne vrste komaraca na našem području. Među njima kao napasnik i prijenosnik uzročnika bolesti značajan je tigrasti komarac, Aedes albopictus. Za razvoj tigrastog komarca potrebna je vrlo mala količina vode, svega nekoliko milimetara visine vodenog stupca. Za razvoj iskorištava raznolike nakupine vode u dvorištima i vrtovima, u okolišu. Takva mjesta su brojna: nepoklopljene posude s vodom u dvorištima i vrtovima (kante i bačve), različiti predmeti u kojima se zadržava kišnica, gume u koje upada kiša, začepljeni oluci, vaze na grobljima, voda u tanjurićima tegli za cvijeće, slivnici na ulicama, nakupine vode na nepropusnim podlogama, odbačen krupni otpad te druga mjesta s vodom (umjetna legla). Osim tigrastog komarca, u nabrojenim leglima razvijaju se i druge vrste komaraca zastupljene u naseljima, najčešće vrsta Culex pipiens (važna kao prijenosnik virusa Zapadnog Nila i Usutu virusa).

Na visokim ljetnim temperaturama za potpuni razvojni ciklus komarca, od jaja do odrasle jedinke, potrebno je svega nekoliko dana (četiri do sedam).

Svjetski dan komaraca je prilika da se podsjetimo na tri osnovna koraka u borbi protiv komaraca:

1. Spriječiti razvoj komaraca: potrebno je pregledati dvorište i vrt, ukloniti vodu koja može postati ili je već postala leglo komaraca:

Sve informacije dostupne su na našim internetskim stranicama u rubrici Komarci i u edukativnom letku "Spriječimo razvoj komaraca" (pdf).

2. Zaštititi se od komaraca

• Koristite repelente - sredstva koja odbijaju komarce. Među djelotvornim aktivnim tvarima u repelentima nalaze se DEET (NN-dietil-metatoluamid, 20-50%) i icaridin. Potrebno je pridržavati se uputa za korištenje repelenata.

• Pri boravku u području u kojem su komarci brojni nosite prikladnu odjeću svijetlih boja, dugih rukava i duge hlače.

• Zaštitite prozore i vrata mrežama za kukce i zavjesama, postavite mreže iznad kreveta i dječjih kolica.

• Cijepljenjem se možemo zaštititi od nekih bolesti koje prenose komarci. Stoga preporučujemo, mjesec dana prije putovanja u zemlje izvan Hrvatske, posjetiti Centar za cijepljenje i prevenciju putničkih bolesti u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ i savjetovati se s liječnikom epidemiologom.

Digitalni letak - Zaštitimo se od komaraca (pdf) 

3. Preuzeti Mosquito Alert aplikaciju na pametni telefon i bolje upoznati komarce koji nam dosađuju, pomoći u učenju i osvješćivanju zajednice kako bi naša zajednička borba protiv komaraca bila što uspješnija.

Odjel za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju, Služba za epidemiologiju