Bilo je nekoliko razloga za smanjenje korištenja zdravstvene zaštite tijekom pandemije, uključujući strah javnosti od zaraze tijekom posjeta zdravstvenim ustanovama, obustavu ili otkazivanje skrbi koja nije povezana s COVID-19 kao i prepreke nametnute potpunim zaključavanjem (za na primjer, policijski sat, zatvaranje prijevoza i zabrana kretanja). Istraživanjem se želio utvrdti opseg i analiza prirode promjena u korištenju zdravstvenih usluga tijekom pandemije COVID-19

Metode: Provedena je retrospektivna, komparativna analiza svih izvanbolničkih usluga kao i stopa prijama u bolnicu u svim klasama povezanih s dijagnozom (DRG) prije i tijekom pandemije. Analiza se temelji na podatcima DRG-a iz svih bolnica u Hrvatskoj, kao i na podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) i HZZO-a.

Rezultati: Različiti sektori zdravstvenog sustava bili su pogođeni smanjenjem usluga u različitim stupnjevima. Na razini primarne zdravstvene zaštite pregledi pacijenata smanjeni su za 20% u 2020., iako su se kontakti s pacijentima (fizički i virtualni) čak i povećali. Posjete specijalističkim ambulantama su se smanjile za 27% do kraja 2020. Preliminarni podaci za 2021. pokazuju da su i tu slični rezultati. Stopa prijama u bolnicu pokazala je smanjenje ukupnog broja za 20% u nespecijaliziranim akutnim bolnicama u 2020. godini i ostao je manji u odnosu na 2019. godinu za 15% i u 2021. Ostale komponente skrbi poput lijekova na recept i drugih ostale su iste ili se neznatno povećao. Te su promjene imale i ekonomske implikacije.

Zaključak: Iskorištenost zdravstvene zaštite znatno se smanjila tijekom pandemije, a veće smanjenje je zabilježeno kod ljudi s lakšom bolešću. Potrebno je daljnje istraživanje kako bi se ispitale posljedice poremećaja zdravstvenih usluga u Hrvatskoj.

Terezija Šarić