Intenzivan angažman kriminalnih skupina u uvozu i trgovini krivotvorenim medicinskim proizvodima u pandemijskim uvjetima intenzivirao je i rad niza europskih tijela u zaštiti sigurnosti i zdravlja stanovništva. Ovdje se prikazuje odabrane recentne aktivnosti ili operacije Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF), Europola i Ureda Europskog javnog tužitelja.

Od početka pandemije COVID-19 OLAF prikuplja i analizira podatke o uvozu maski za lice, medicinskih uređaja, sredstava za dezinfekciju, lijekova i testnih kompleta u EU. Do svibnja 2020. OLAF je već identificirao više od 340 tvrtki koje su djelovale kao posrednici ili trgovci krivotvorenim ili nekvalitetnim proizvodima povezanim s pandemijom COVID-19. U nekoliko država članica zaplijenjeni su milijuni nestandardiziranih medicinskih proizvoda s lažnim certifikatima o sukladnosti s EU. Modus operandi prijevara nije bio samo u velikim pošiljkama. Tvrtke sa sjedištem izvan Europske unije često su krivotvorene proizvode nudile izravno online prodajom europskim kupcima (npr. Filtracijske polumaske za lice podrijetlom iz Kine s lažnim CE oznakama). Ovi su lažni proizvodi stizali u tisućama malih anonimnih paketa i dostavljali se izravno u domove kupaca putem pošte ili kurirske službe. Tako velik broj malih paketa vrlo je teško otkriti i zaustaviti jer dolaze u jednu državu članicu i odatle putuju diljem Europe. Dana 20. travnja 2020. OLAF je uspostavio „Cyber Task Force“ sa stručnjacima specijaliziranim za kibernetički kriminal koji tragaju internetom s ciljem identificiranja i uklanjanja nezakonitih web stranica koje nude krivotvorenu robu. Istrage OLAF-a od kolovoza do prosinca 2020. otkrile su nekoliko tvrtki u različitim državama članicama EU koje su od istog turskog proizvođača naručile sredstvo za dezinfekciju ruku kontaminirano metanolom. Nacionalna nadležna tijela odmah su upozorena na ovu opasnost.

Europol je od ožujka do rujna 2020. koordinirao operaciju „Shield“ usmjerenu na krijumčarenje krivotvorenih i zloupotrijebljenih lijekova i dopinga. Operaciju su vodile Finska, Francuska, Grčka i Italija, a uključivala je nadležna tijela 27 zemalja (19 država članica EU), Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF), Institut za farmaceutsku sigurnost i privatni sektor.

Tijekom operacije otkriveno je 25 kriminalnih skupina, gotovo 700 osumnjičenih je uhićeno te su zaplijenjene velike količine lijekova protiv raka, lijekova za erektilnu disfunkciju, pseudoefedrina, raznih doping tvari, lijekova, lijekova protiv boli, antiestrogena, antivirusnih lijekova, hipnotika, antihistaminika i anksiolitika. U operaciji je, a u svezi s pandemijom COVID-19, zaplijenjeno gotovo 33 milijuna medicinskih proizvoda (maske za lice, testovi, dijagnostički kompleti), 8 tona tvari, kemikalija i antivirusnih sredstava te konačno 70 000 litara higijenskih sredstava za dezinfekciju. Operacija je ukazala na opasne trendove: povećanu trgovinu antikonvulzivima ili antiepileptičkim lijekovima i sintetičkim opioidima; povećavan je broj „podzemnih“ laboratorija koji proizvode lijekove, anaboličke steroide i narkotike; doping proizvodi prodaju se gotovo isključivo online krajnjim potrošačima (uglavnom putem društvenih medija); većina onkoloških lijekova preusmjerena je iz legalnog opskrbnog lanca masovnom upotrebom krivotvorenih recepata; Azija ostaje glavno područje za opskrbu sirovinama za lijekove i anaboličke tvari; sve više je nezakonite prodaje lijekova pribavljenih krivotvorenim ili ukradenim liječničkim receptima.

Izbijanje i brzo širenje COVID-19 istaknulo je nedostatke u učinkovitom progonu i regulatornim okvirima usmjerenima na sprječavanje proizvodnje i trgovine krivotvorenim proizvodima. Dok su liječnici i osoblje bolnica do krajnjih granica skrbili o oboljelima, dok je čitav svijet pozivan na solidarnost, mnogo je onih koji su u pandemiji vidjeli tek priliku za lakom i brzom zaradom. Prikazani kolaž recentnih operacija i aktivnosti jasno ocrtava kako lakomost prevaranata ne preza pred ozbiljnim i teškim posljedicama (ugroženost čitavih regija zbog krivotvorina), ali i svjedoči kako učinkovita borba protiv ovih oblika kriminaliteta postaje tek sinergijskim djelovanjem policija, carinskih, zdravstvenih i ostalih službi država članica. Edukacija o opasnostima koje nose krivotvoreni medicinski proizvodi, posebno kada se kupuje putem interneta, ishodište je, ali i imperativ prevencije.

Lucija Sokanović