Probir na klamidiju među adolescentskom populacijom
21.04.2022.
Je li došlo vrijeme da Republika Hrvatska uvede probir na klamidiju među adolescentskom populacijom?
Prema podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (European Centre for Disease Prevention and Control, ECDC), odgovornost za nadzor nad klamidijskom infekcijom je na javnom zdravstvu jer
provedba preventivnih programa s ciljem pravovremenog otkrivanja i liječenja infekcije sprječava razvoj komplikacija. Stoga bi, unutar svih država, bilo potrebno napraviti plan za kontrolu klamidijske infekcije, pa
tako i u Hrvatskoj.
Uvod: Infekcije uzrokovane klamidijom ubrajaju se u najčešće spolno prenosive bolesti, posebno kod populacije mlađe od 25 godina. Često su asimptomatske, pa infekcija ostane neprepoznata i neliječena i može dovesti do razvoja komplikacija. Odgovornost za nadzor nad klamidijskom infekcijom je na javnom zdravstvu jer provedba preventivnih programa s ciljem pravovremenog otkrivanja i liječenja infekcije sprječava razvoj komplikacija.
Cilj je ovoga rada bio utvrditi učestalost infekcije bakterijom Chlamydia trachomatis u Splitsko-dalmatinskoj županiji, analizirati učestalost s obzirom na dob i spol, te na osnovu rezultata zaključiti je li vrijeme da Republika Hrvatska uvede probir na klamidiju među adolescentskom populacijom.
Metode: Za potrebe ovoga rada analizirani su šestogodišnji podaci rutinskog testiranja na bakteriju C.trachomatis u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije (NZJZ-SDŽ). Testiranja su napravljena PCR metodom na sustavu Cobas 4800 (Roche).
Rezultati: U šestogodišnjem razdoblju (2015. - 2020.) ukupno je testirano 45 431 pacijenata na DNK C.trachomatis, te je otkriveno 1 010 (2,2 %) pozitivnih uzoraka. U skupini osoba mlađih od 25 godina testirano je samo 5 886 uzoraka (13,0 % od ukupnog broja testiranih), a među njima je bilo 6,1 % pozitivnih na klamidiju (5,7 % od testiranih žena i 9,0% od testiranih muškaraca, mlađih od 25 godina). Kod osoba starijih od 25 godina bilo je tek 1,6 % pozitivnih na klamidiju (1,4 % žena i 3,2 % muškaraca).
Zaključak: Prema rezultatima naše studije, prevalencija klamidijske infekcije u adolescenata znatno je viša od 3,0 %, što ukazuje na neophodnost i ekonomsku opravdanost uvođenja probira na klamidiju među adolescentskom populacijom u Hrvatskoj.
Vanja Kaliterna, Margarita Kuštera, Petar Kaliterna