Neki od čimbenika koji su povezani s perzistentnom infekcijom HPV-om te razvojem maligne bolesti uslijed iste, su pušenje, pretilost, dugotrajna upotreba oralne kontracepcije, visok paritet te koinfekcija virusom herpes simplex tip 2, ili virusom HIV-a.

U Hrvatskoj je prema posljednjim dostupnim podacima Registra za rak u 2019. godini dijagnosticirano 268 slučajeva (stopa 12,8/100 000) raka vrata maternice. Javlja se u nešto mlađoj dobi nego druga sijela raka – u 2019. je trećina novooboljelih žena bila mlađa od 50 godina, a prosječna dob prilikom dijagnoze je bila 57 godina.

Prema podacima o smrtnosti, u 2020. godini od raka vrata maternice u Hrvatskoj umrlo je 126 žena (stopa 6,1/100 000), od kojih je 37% bilo mlađe od 60 godina.

Kao i ostale razvijene zemlje, u Hrvatskoj u zadnjih nekoliko godina bilježimo pad incidencije raka vrata maternice, međutim stopa mortaliteta ostaje stabilna.

Prema procjenama Europske komisije za 2020. godinu, Hrvatska se nalazi na 11. mjestu od 27 zemalja Europske unije po dobno-standardiziranim stopama (ASR) incidencije i mortaliteta od raka vrata maternice.

Podaci zadnje međunarodne studije o preživljenju od raka (CONCORD-3) pokazuju da se Hrvatska, s petogodišnjim preživljenjem od 63,2% za žene kojima je dijagnoza raka vrata maternice postavljena između 2010. i 2014. godine, nalazi na 20. mjestu od 28 europskih zemalja.

Rak vrata maternice i dalje ostaje značajan javnozdravstveni problem u Republici Hrvatskoj. Svjetska zdravstvena organizacija je u studenom 2020. usvojila Globalnu strategiju za ubrzanje eliminacije raka vrata maternice, pri čemu se eliminacija raka vrata maternice kao javnozdravstvenog problema definira kao stopa manja od 4 oboljele žene na 100 000. U Hrvatskoj, iako je u smanjenju, još uvijek bilježimo znatnu višu stopu što ukazuje na puno prostora za napredak u metodama primarne i sekundarne prevencije raka vrata maternice.