Acne vulgaris kronična je upalna bolest multifaktorijalne etiologije koja zahvaća pilosebacealnu jedinicu. Karakteristično razdoblje obolijevanja je adolescencija, uz sve češće perzistiranje ili pojavu akne u odrasloj životnoj dobi. Klinička slika može varirati od blage do teške, a karakterizira je raznovrsnost lezija koje uključuju komedone, papule, pustule, nodule, ožiljke te hiperpigmentacije i postupalne eriteme. Etiopatogeneza akne složena je i uključuje interakciju brojnih endogenih i egzogenih čimbenika. Glavni patogenetski mehanizmi odvijaju se u pilosebacealnoj jedinici, a podrazumijevaju pojačanu produkciju i promijenjenu lipidnu kompoziciju sebuma, hiperkeratinizaciju, razmnožavanje Cutibacterium acnes bakterije i upalu. Osim navedenih danas se istražuju i drugi etiološki čimbenici koji mogu pridonijeti nastanku akne, a uključuju prehranu, stres, povezanost crijevne mikroflore, mozga i kože, utjecaj sunca, predmenstrualnu pojavu akne, komedogenu kozmetiku i pušenje. S obzirom na raznovrsnost etioloških čimbenika i složenost patogeneze pronalazak jednog lijeka zadovoljavajućeg učinka i dobre podnošljivosti nije lak. Akne zbog svoje lokalizacije na pogledu izloženim dijelovima tijela te karakteristične kliničke slike koja uključuje nastanak trajnih ožiljaka, mogu dovesti do nepoželjne stigmatizacije bolesnika i negativnih psihosocijalnih posljedica. Stoga je od iznimne važnosti dobro razumjeti i poznavati etiologiju i patogenezu akne kako bi se u budućnosti pronašle još bolje i učinkovitije metode liječenja.

Mia Kovačević, Larisa Prpić Massari