Psihopatološki distres kod muškaraca i žena mlađe odrasle dobi tijekom COVID-19
01.11.2021.
U području razvojne psihologije posljednjih se desetljeća sve više ističe mlađa odrasla dob, koja obuhvaća razvojni period između kasne adolescencije i srednje odrasle dobi. Nerazriješena pitanja identiteta i osamostaljivanja, pritisci različitih socijalnih uloga, tranzicije na karijernom i ljubavnom planu, ovo razdoblje čine kritičnim i najmanje stabilnim razdobljem života. Budući da krizna vremena nose dodatne rizike za vulnerabilne skupine pojedinaca, cilj ovoga istraživanja bio je na hrvatskom uzorku mladih oba spola koji se nalaze u razvojnom razdoblju mlađe odrasle dobi, ispitati psihopatološke simptome tijekom prvoga vala COVID-19 pandemije.
Dosadašnja istraživanja potvrđuju da su dob i spol bitne odrednice prilagodbe kriznim situacijama. Polazeći od navedenoga, cilj ovoga istraživanja bio je ispitati obrazac dobno-spolnih razlika u psihopatološkim simptomima tijekom prvog vala COVID-19 pandemije u Hrvatskoj. Kratki inventar simptoma (Brief Symptom Inventory, BSI) primijenjen je u online istraživanju na uzorku od 581 sudionika. U tu svrhu testirana je značajnost razlika u postignutim prosječnim rezultatima između muškaraca i žena, kao i između dvije dobne skupine. Mlađa dobna skupina činila je sudionike mlađe odrasle dobi (18-21 godina), dok su stariju skupinu činili sudionici dobi od 22 do 32 godine.
Dobiveni rezultati pokazali su da žene u odnosu na muškarce učestalije doživljavaju simptome somatizacije, osjetljivosti, depresije, anksioznosti i fobičnosti. Utvrđene su također značajne razlike u doživljavanju simptoma somatizacije, opsesivne kompulzivnosti, osjetljivosti, depresije, anksioznosti, hostilnosti, paranoidnosti i psihoticizma između dvije dobne skupine.
Dobiveni rezultati ukazuju na to da mlađa skupina dobi 18-21 godinu u odnosu na stariju skupinu učestalije doživljava sve navedene simptome psihopatologije. Interakcijski učinci spola i dobi za niti jedan od ispitivanih psihopatoloških simptoma u ovom istraživanju nisu utvrđeni.
Rezultati ovoga istraživanja pružaju uvid u neke od ispitivanih aspekata mentalnoga zdravlja tijekom prvog vala korona krize u Hrvatskoj. Svakako su potrebna daljnja istraživanja mehanizama koji se nalaze u podlozi utvrđenih razlika u psihopatološkoj simptomatologiji, posebno kada je riječ o ženama i mlađim dobnim skupinama oba spola.
Marija Ivanović, Nataša Šimić.
