Od samih početaka odabirom tema nastojalo se pratiti različita događanja i trendove vezane uz problematiku objavljivanja, pristupa, korištenja, širenja i čuvanja informacija u medicini kao i u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Pozvani predavači, ugledni hrvatski stručnjaci s područja medicine, knjižničari te inozemni predavači tražili su odgovore na ključna pitanja koja se tiču informacijske potpore medicinskoj znanosti i praksi. U godini 2020. zbog pandemije bolesti COVID-19 MICC nije održan, no 10. – 11. lipnja 2021. godine, održana je konferencija MICC u novom, hibridnom obliku koristeći se mogućnostima servisa YouTube i Microsoft Teams. Preko stotinu sudionika, liječnika i knjižničara, pratilo je toga dana virtualnu konferenciju MICC na YouTube kanalu MF Zg (https:// www. youtube.com/watch?v=rmm5dF8VTvk ), a bilježilo se i preko 600 pregleda u istome tjednu. Tema ovogodišnjeg MICC-a bila je iznimno aktualna – izazovi koje je u medicinskoj i znanstvenoj komunikaciji donijela pandemija bolesti COVID-19. I ove godine skup je bodovala Hrvatska liječnička komora (aktivno sudjelovanje 15 bodova, a pasivno 10). U svojoj strukturi konferencija je bila podijeljena u tri tematska bloka: promjene u sustavu znanstvene komunikacije; znanstvena komunikacija i javnost; nastavna komunikacija u online okruženju. Uvodnim izlaganjem pod naslovom Utjecaj pandemije na sustav znanstvene komunikacije dr. sc. Lea Škorić uputila je sudionike u ovogodišnju temu. Promjene u sustavu znanstvene komunikacije utjecale su na: broj objavljenih publikacija i brzinu objavljivanja, kvalitetu radova i citatni odjek, pojavu specijaliziranih alata i promjenu uloge pre-print servisa. Pandemija je pokrenula objavljivanje velikog broja radova o bolesti COVID-19 te je prema izvješću SZO-a (WHO) objavljeno gotovo 300.000 radova. Samo u bazi podataka PubMed/MEDLINE indeksirano je 135.000 članaka, s tjednim priljevom od 2000 do 2500 radova. U toj velikoj produkciji zastupljeni su i hrvatski autori, primjerice prema platformi CROSBI – Covid-19 HUB objavljeno je 700 radova, a prema bazi podataka Scopus 449 radova na temu COVID-19. Važno je spomenuti i autorstvo nastavnika Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, primjerice u bazi podataka Scopus nalazi se 188 radova naših nastavnika s aktualnom tematikom. Jasno, veliki priljev radova prema uredništvima časopisa utjecao je na promjenu brzine objave članaka. Naime, urednici časopisa ubrzali su cijeli postupak obradbe pristiglih radova te dramatično skratili vrijeme potrebno za objavu članaka. Sve je to utjecalo na kvalitetu objavljenih radova, jer je neupitno da je bilo koji oblik hitnosti u postupku publiciranja teško spojiv s visokom razinom znanstvene kvalitete. Prema bazi podataka Retraction Watch povučeno je preko 100 radova, a kao razlozi povlačenja navode se između ostalih i podaci upitne vrijednosti, metodološke pogreške, i sl. Posebno treba upozoriti na veću ulogu pre-print servisa u medicinskoj publicistici. Naime, do sada, objavljivanje nerecenziranih članaka nije bilo široko prihvaćeno u medicinskoj zajednici. Ali pojava nove bolesti i potreba za novim informacijama potaknula je interes liječnika i znanstvenika za preprint produkciju. Nadalje, došlo je do povećane dostupnosti i transparentnosti različitih izvora novih istraživačkih podataka. Potreba za informacijama pokrenula je i pojavu specijaliziranih servisa, primjerice WHO- COVID-19-Global literature on coronavirus disease, LITCOVID, Google COVID-19 Research Explorer i sl. I na kraju dolazi do povećanja otvorenog pristupa informacijama, jer su izdavači pod pritiskom znanstvenika, stručnjaka i javnosti osigurali slobodan pristup većini radova s tematikom COVID-19.