To uključuje reviziju mreže javnozdravstvenih ustanova i preraspodjelu djelatnosti u bolnicama, čime bi se nastavila funkcionalna integracija bolnica.

"Da nije bilo covida-19 vjerojatno bi neke reforme bile započete, a dogovor oko plaćanja duga ljekarnama samo je mali korak u stabilizaciji zdravstvenog sustava", rekao je Beroš.

Najavio je i mogućnost prijenosa vlasničkih prava na državu kako bi se potrebne promjene mogle provesti.

Beroš drži kako je potrebna nova politika određivanja cijene zdravstvene usluge i limita bolnica, jer 70% bolnica većinu svojih sredstava troši na plaće, a njih 23% ide i preko iznosa limita.

Prošle godine su rashodi u zdravstvu dosegnuli 34 milijarde kuna, prihod od doprinosa je 21 milijardu kuna, a transferi prema zdravstvu ove će godine morati iznositi 10 milijardi kuna.

Zdravstveni sustav je prošlu godinu završio s 2,6 milijardi kuna minusa, a gotovo sav minus otpada na bolnički sustav.

2018. je minus iznosio 857 milijuna, 2019. godine 1,1 milijardu kuna, a u prva dva mjeseca ove godine je 640 milijuna.

Rokovi plaćanja dugova kod 24 bolnice kreću se unutar godine dana, kod 11 bolnica između godine i dvije, dok 24 bolnice imaju dugove iznad dvije godine.

Ukupne obveze zdravstvenog sustava u nekoliko godina porasle su sa 7,6 milijardi kuna na više od 10 milijardi kuna.

Istodobno, HZZO na prihodovnoj strani potražuje 4,9 milijardi kuna koje ne može naplatiti.