x
x

Nastavni zavod za javno zdravstvo Dr. A. Štampar: COVID-19 - sažetak publikacija

  01.04.2020.

Koronavirusna bolest 2019: sažetak publikacija za radnike u javnom zdravstvu i primarnoj zdravstvenoj zaštiti objavljen je na stranicama Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "dr. Andrija Štampar" u Zagrebu. Prenosimo dio publikacije koja je u cjelosti objavljena na stranicama Hrvatske liječničke komore.

Nastavni zavod za javno zdravstvo Dr. A. Štampar: COVID-19 - sažetak publikacija
Glavne kliničke manifestacije jesu vrućica, suhi kašalj i umor. Drugi simptomi jesu nazalna opstrukcija, sekrecija iz nosa, bol pri gutanju, mijalgija, dijareja.

Klinički tijek

Inkubacija: 1-14 dana, većina osoba razvije kliničke simptome za 3-5 dana, 2.5% osoba unutar 2 dana i 97.5% osoba unutar 11.5 dana.

Letalitet: 5.8% u gradu Wuhanu i 0.7% u ostatku Kine; u Južnoj Koreji 0.9% (medijan dobi pacijenata 40 godina); u Italiji 7.2% (medijan dobi pacijenata 64 godine). Faktori rizika za tešku bolest. Teška bolest može nastupiti u dotad zdravih osoba bilo koje dobi, no predominantno nastupa u odraslih osoba starije dobi ili s podležećim medicinskim stanjima.

Komorbiditeti koji su povezani s teškim oblikom bolesti jesu:

  • Kardiovaskularna bolest
  • Šećerna bolest
  • Hipertenzija
  • Kronična plućna bolest
  • Rak
  • Kronična bubrežna bolest

Klinički spektar COVID-19 varira od asimptomatske forme ili forme s oskudnim simptomima do kliničkih stanja obilježenih respiratornim zatajenjem koje zahtijevaju mehaničku ventilaciju i podršku u jedinici za intenzivno liječenje, te do multiorganskih i sistemskih manifestacija kao što su sepsa, septički šok, i sindromi multiple organske disfunkcije (MODS).

Glavne kliničke manifestacije jesu vrućica, suhi kašalj i umor. Drugi simptomi jesu nazalna opstrukcija, sekrecija iz nosa, bol pri gutanju, mijalgija, dijareja.

U teškim oblicima bolesti obilježja su dispneja i/ili hipoksemija koje se razviju tjedan dana od nastupa bolesti. U nekim od takvih slučajeva dolazi do brzog razvoja ARDS, septičkog šoka, refraktorne metaboličke acidoze, koagulacijske disfunkcije te multiorganskog zatajenja.

Važno je napomenuti da neki pacijenti s teškim oblikom bolesti imaju blažu i umjerenu vrućicu za cijeloga trajanja bolesti, a u nekih se vrućica uopće ne javlja.

S lošijim ishodima povezani su sljedeći laboratorijski nalazi:

  • Limfopenija
  • Povišeni jetreni enzimi
  • Povišen LDH
  • Povišeni upalni markeri (CRP, feritin)
  • Povišen D-dimer (˃1 µg/mL)
  • Povišeno protrombinsko vrijeme
  • Povišen troponin
  • Povišen CPK
  • Akutno bubrežno oštećenje.

Literaturu pretražio, preveo i priredio Dinko Štajduhar, dr. med.

Pročitao i recenzirao prof. prim. dr. sc. Branko Kolarić, spec. epidemiologije