Cilj: Istraživanjem je provedena analiza stavova i znanja zdravstvenih djelatnika o cijepljenju prema spolu, dobi i stručnoj spremi.
Ispitanici i metode: Sudjelovalo je 178 osoba iz četiri zdravstvene ustanove i jedne visokoškolske ustanove koji su dobrovoljno i anonimno ispunili posebno koncipiranu anketu.
Rezultati: Statistički značajne razlike pronađene su kod sljedećih tvrdnji: Tvrdnju „Smatram kako postoji direktna veza između cjepiva i autizma“ statistički značajno manji broj žena smatra točnom (χ²=6,51, df=1, ap=3,84), dok se statistički značajno više ispitanika mlađe dobne skupine slaže s tvrdnjom „Volio/la bih da se moje dijete može cijepiti protiv zaraznih bolesti bilo kojim trenutno preporučenim cjepivom“ (χ²=12,47, df=4, ap=9,49). Najviše pravilno formiranih stavova i znanja pokazuju ispitanici visoke stručne spreme, i to odgovorima na pitanja „Cijepljenje je najveći medicinski uspjeh 20. st. te je njime spašeno više života nego bilo kojom drugom medicinskom intervencijom“ (χ²=31,85, df=8, ap=15,51), „Smatram da je u Republici Hrvatskoj obavezno cijepljenje opravdano“ (χ²=29,08, df=8, ap=15,51), „Nema potrebe za cijepljenjem protiv bolesti koje su praktički eliminirane“ (χ²=17,59, df=8, ap=15,51), „Razina formaldehida u cjepivima u dozvoljenim je granicama“ (χ²=30,17, df=8, ap=15,51), „Cjepiva više izazivaju bolesti nego ih preveniraju“ (χ²=20,71, df=8, ap=15,51), „Cjepiva se ne trebaju davati djeci mlađoj od godinu dana“ (χ²=17,20, df=8, ap=15,51), „Cjepiva se ne trebaju davati starijim osobama“ (χ²=24,34, df=8, ap=15,51), „Cijepio/la bih se prije putovanja u zemlje u kojima prevladavaju ili su endemično prisutne zarazne bolesti“ (χ²=16,74, df=8, ap=15,51), „Volio/la bih da se moje dijete može cijepiti protiv zaraznih bolesti bilo kojim trenutno preporučenim cjepivom“ (χ²=10,46, df=4, ap=9,49), „Prednosti dobivene cijepljenjem populacije nadmašuju moguće nuspojave cjepiva“ (χ²=30,61, df=8, ap=15,51), „Tiomersal koji se nalazi u cjepivima ugrožava zdravlje“ (χ²=19,34, df=8, ap=15,51).
Zaključak: Stupanj obrazovanja u pozitivnoj je korelaciji sa stavovima i znanjem o cijepljenju. Razina znanja zdravstvenih djelatnika iznimno je važna u komunikaciji s pacijentima. Svako oklijevanje, neznanje ili neodlučnost zdravstvenih djelatnika itekako utječe na odluku roditelja i ostalih pacijenata o cijepljenju.

Siniša Šalamun, Zrinka Puharić, Ksenija Eljuga, Đurđica Grabovac, Katja Vnučec