Uspoređeni su klinički i neklinički uzorak na konstruktu smisla života. Nakon ispitivanja povezanosti smisla života i osobina ličnosti iz petofaktorskog modela, ispitan je i doprinos osobina ličnosti u objašnjenju smisla života za obje skupine.

Klinički uzorak činilo je 76 liječenih alkoholičara s odjela za alkoholizam jedne psihijatrijske bolnice u Zagrebu, dok se neklinički uzorak sastojao od 77 osoba iz opće populacije.

Primijenjeni su upitnici Skala smisla života, Upitnik ličnosti IPIP - 100 i upitnik o općim podatcima konstruiran za potrebe ovog istraživanja.

Rezultati su pokazali značajne razlike u doživljaju smisla života između kliničkog i nekliničkog uzorka, to jest osobe iz opće populacije svoj život doživljavaju smislenijim.

Smisao života značajno je pozitivno povezan s ekstraverzijom, ugodnosti, otvorenosti i savjesnosti, a značajno negativno s neuroticizmom, i to kod obje skupine.

Kao značajni prediktori u objašnjenju smisla života pokazali su se ekstraverzija i savjesnost kod osoba iz opće populacije, te ekstraverzija i neuroticizam kod ovisnika o alkoholu, s time da je neuroticizam imao negativni predznak.

Rezultati ovog istraživanja, osim novih znanstvenih saznanja, mogli bi doprinjeti razvoju praktičnih intervencija i poboljšanju tretmana alkoholičara.

Jelena Bupić, Anamarija Bogović Dijaković