U istraživanje koje je trajalo od 2008. do 2012. godine bilo je uključeno 802 djece dobi 4 do 10 godina i 884 djece dobi 11 do 18 godina. Informacije o prehrambenom unosu pribavljane su pomoću posebnih dnevnika prehrane, koji su potom obrađivani pomoću baze podataka za namirnice. Dodatno, doručak je definiran kao obrok konzumiran između 6 i 9 sati s minimalnom kalorijskom vrijednosti od 100 kcal.

Rezultati su pokazali da djeca dobi između 4 i 10 godina, koja redovito doručkuju, imaju viši unos vlakana, folata, vitamina C i joda u odnosu na vršnjake koji ne doručkuju. Vjeruje se da je to posljedica većeg roditeljskog nadzora mlađe djece čiji obroci posljedično bivaju nutritivno gušćima.

Dodatno, prosječno 6,5% mlađe djece je preskakalo doručak, dok je isti postotak u skupini starije djece iznosio 27%. Suprotno zaključcima nekolicine prijašnjih istraživanja, u ovom istraživanju nije pronađena poveznica između pretilosti i preskakanja doručka.

Zaključno, znanstvenici pozivaju na nova istraživanja koja će promatrati različite vrste doručaka koje se uobičajno konzumiraju od strane određene dobne skupine djece, kao i na istraživanja koja će detaljnije promatrati utjecaj doručka na ukupnu kvalitetu prehrane.