Ciljevi: Istraživanje provodimo s općim ciljem analize uspješnosti dijagnostičkih postupaka, kao i postupaka intenzivnoga liječenja pacijentica oboljelih od HELLP sindroma. Specifični cilj je provjeriti u kojoj mjeri težina inicijalne kliničke slike utječe na duljinu boravka u jedinici intenzivnoga liječenja, te koji dodatni čimbenici doprinose duljini hospitalizacije.

Metode: Istraživanje je predviđeno kao retrospektivna analiza zabilježenih slučajeva HELLP sindroma u razdoblju od 2014. do 2016. na Klinici za ginekologiju i porodništvo Kliničke bolnice "Sveti Duh“. Analizirati će se podaci o dobi, komorbiditetu, paritetu, trajanju trudnoće do pojave sindroma i porođaja, simptomima kod prijama, te nalazi kojima je potvrđena dijagnoza HELLP sindroma. Također će se pratiti dinamika laboratorijskih parametara, vrsta medikamentozne terapije, te primjena svih drugih postupaka. Provjeriti će se korelacija duljine hospitalizacije i ishoda liječenja prema Mississipi stupnju HELLP sindroma, te eventualnom komorbiditetu. Posebna pažnja obratiti će se na moguće slučajeve i razloge ponovljenog prijama u JIL. Prikupljeni podaci prvo će se obraditi deskriptivnim metodama statističke analize, te prikazati tablično i grafički. Za usporedbu kategorijskih varijabli koristit će se Fisherov test, a za kontinuirane varijable Wilcoxonov test sume rangova. Izračunati će se Spermanovi koeficijenti korelacije između pojedinih kliničkih varijabli. Očekivani znanstveni doprinos: Analiza naših rezultata liječenja u usporedbi sa suvremenim algoritmima koje predlažu međunarodna društva opstetričara i anesteziologa mogla bi značajno doprinijeti poboljšanju ukupne skrbi bolesnica s HELLP sindromom. Također ćemo dobiti približan uvid u epidemiološku situaciju, tj. incidenciju HELLP sindroma u našoj populaciji. Očekujemo da rezultati istraživanja posluže kao putokaz u naporima kontinuiranog poboljšanja kliničke prakse. 

Kristina Njerš, dr. med.