Kako bi se ispitalo kakve posljedice i koliko breme za zdravstvene sustave u Europi nose kardiovaskularne bolesti, prikupljeni su podatci iz ukupno 53 države koje su navedene u definiciji Svjetske zdravstvene organizacije kao Europska regija. Unutar ukupnog broja od 53 države, istraživački tim također se fokusirao na 15 država koje su bile dio Europske Unije prije 2004. godine (EU-15) te zatim i na EU-28, uključujući države koje su se pridružile EU poslije 2004. godine. Iz aktualne baze podataka o smrtnosti SZO-a (WHO Mortality Database) dobiveni su podatci o smrtnosti prema dobi i uzroku, uz dobno-specifične populacijske podatke za svaku državu.

Kardiovaskularne bolesti su uzrok smrti u puno manjem broju slučajeva nego karcinom u 12 država – Belgiji, Danskoj, Francuskoj, Italiji, Luksemburgu, Nizozemskoj, Portugalu, Sloveniji, Španjolskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Norveškoj i Izraelu, zahvaljujući napretku u prevenciji i liječenju. Od ukupnog broja smrti u zemljama EU-15, 33% uzrokovano je kardiovaskularnim bolestima, a 38% u zemljama EU-28, dok za zemlje koje nisu članice EU postotak raste do 54%. Slične nejednakosti vidljive su u udjelima preuranjenih smrti (smrt osoba mlađih od 75 godina), gdje se sa kardiovaskularnim bolestima povezuje 21,4%, 26% i 35,8% preuranjenih smrti, redom.

Iz rezultata su vidljive značajne razlike u stopama mortaliteta zbog kardiovaskularnih bolesti između zapadnih/razvijenijih i istočnih/manje razvijenih država Europe. Potrebno je educirati stanovništvo i podići svijest o kardiovaskularnim bolestima te osigurati učinkovite mjere prevencije i liječenja kako bi se mortalitet smanjio u cijeloj Europi. Podatci koji dodatno uznemiruju Europu u pogledu zdravstvenog stanja stanovništva su rastući broj oboljelih od šećerne bolesti i povećanje prevalencije pretilosti, što također predstavlja probleme na koje se zdravstvena politika treba usmjeriti.