Moram istaknuti da je svaka cjelina ponudila vrlo zanimljiva i aktualna predavanja, pa sam se u više navrata našla u situaciji da sam morala propustiti poneko predavanje zbog preklapanja termina.

Na samom otvaranju nazočne je pozdravio ministar zdravlja Siniša Varga i govorio o redefiniranju uloge ljekarnika. Prema toj redefiniciji cilj je omogućiti ljekarniku više vremena za rad s pacijentom, te za obavljanje većeg broja zdravstvenih postupaka i usluga.

Napokon je unutar struke prepoznata uloga ljekarnika kao najlakše dostupnog zdravstvenog djelatnika i kao visokoobrazovanog stručnjaka za lijekove. Naprosto, stvorila se i potreba za njihovom aktivnijom ulogom. Kroz provođenje niza javnozdravstvenih inicijativa i strategija, kroz pravodobno sprječavanje brojnih bolesti, dugoročno pridonosimo smanjenju troškova zdravstvenog sustava. To su potvrdili primjeri iz svijeta, ali i iz Hrvatske.

Mislim da ne trebamo strahovati o provedbi promjena za svaku ljekarnu ponaosob jer svi radimo u specifičnim okolnostima koje iziskuju različite prilagodbe. Primjerice, sasvim je drugačije imati ljekarnu u gradu i u ruralnom području.

Uvođenje novih standarda i postupaka možda i nije primjenjivo za svaku ljekarnu. No, trebamo iznaći dodatnu energiju i sposobnosti da iz ponuđenih prijedloga svatko od nas pronađe načina da ih primijeni u svojoj praksi. To prvenstveno iziskuje osobne promjene - promjene percepcije sebe i svojih suradnika. Uvođenje malih promjena iziskuje veliki napor u rušenju barijera i starih navika - od toga gdje se što nalazi u ljekarni, pa do uvođenja novih postupaka u pristupu pacijentu.

Pri tome posebno mislim na osnaživanje veze između ljekarnika i liječnika. To znači odlazak u liječničke ordinacije i jačanje međusobne suradnje. Također je važno da se Liječnička i Ljekarnička komora, HFD i druge institucije još jače povežu u osmišljavanju osnovnog koncepta promjene pristupa pacijentu, te da se inzistira na njegovoj primjeni u praksi. U suprotnom - osuđeni smo na stagnaciju.

Slušajući niz predavanja stranih predavača spoznali smo da su oni već duboko u promjenama. Većina predavača nas je upozorila da se promjene nigdje nisu dogodile preko noći, ali i to da su one nužne. Posebno moramo mijenjati i unutar svoje ljekarne.

Sva predavanja bila su izvrsna i inspirirajuća. Ipak, moram istaknuti nekoliko predavača koji su me se posebno dojmili. To je, recimo, John Chave, generalni tajnik PGEU-a, inače veliki borac za prava ljekarnika. Njegova su predavanja puna optimizma i podrške promjenama. Naglašava stručnost ljekarnika i jedinstven odnos koji imamo s pacijentima, a koji nikad nije bio od veće važnosti kao sada.

Zatim, tu je Dragan Primorac čije sam predavanje o personaliziranoj medicini slušala i na kongresu Renesansa u Opatiji, a čiji je cilj da se na osnovu genetskih i drugih posebnosti kod svakog pojedinca razviju ciljani oblici liječenja. Tako je FDA odobrila lijek Kalydeco za liječenje cistične fibroze u čijoj podlozi leži G551D mutacija. Iz toga je vidljivo da je personalizirana medicina u rutinskoj kliničkoj praksi postala realnost.

Također me se dojmilo predavanje Maxa Wellana, predsjednika Ljekarničke komore Austrije na kojem smo dobili pregled austrijskog ljekarničkog modela koji je jedan od najboljih. Saznali smo kako je prosjek zaposlenih u ljekarni 11, te da su od toga 3-4 magistri farmacije. Također, magistralni pripravci imaju važnu ulogu u njihovim ljekarnama.

Posebno su zanimljiva bila predavanja Michela Rousea i kolegice Arijane Meštrović. Kroz zanimljive radionice mogli smo saznati koji je naš stil učenja, te kako da danas načinimo plan za sutrašnje napredovanje. Naučili smo i da je učinkoviti model za procjenu i razvoj kompetencija - Globalni okvir za testiranje kompetencija - sada preveden u hrvatski kontekst.

Vrlo važan trenutak u našim karijerama je kako premostiti vlastito formalno obrazovanje od prije dvadesetak godina sa sadašnjim potrebama rada i razvoja vještina u ljekarni. Tu nam može dobro doći informacija o ljetnoj školi kliničke farmacije u Splitu koja je namijenjena baš ljekarnicima koji žele unaprijediti svoja znanja i vještine iz područja kliničke farmacije, temeljeno na slučajevima iz prakse.

Profesor Aleš Mrhar s Farmaceutskog fakulteta u Ljubljani govorio nam je o dostignućima i perspektivama kliničke farmacije u javnom ljekarništvu u Sloveniji. Na njihovom smo primjeru vidjeli kako je to uspješno zaživjelo. Na taj način se pomaže pacijentu da koristi svoju terapiju puno efikasnije, unaprjeđuje svoje znanje i suradnju, a za to koriste načela Millers Pyramid of Clinical Competence model. Vezano uz ove podatke, od profesorice Vesne Bačić-Vrca saznajemo da u Hrvatskoj trenutno ima 150 farmaceuta sa službenom poslijediplomskom izobrazbom.

U nizu predavanja o ulozi kliničkog farmaceuta saznajemo kako optimizirati terapiju onkološkog bolesnika i značaj multidisciplinarnog tima. Naime, imamo primjere gdje onkološki bolesnici koriste i po nekoliko biljnih pripravaka koji značajno mogu interferirati s postojećom terapijom - prikaz mr. Pavlice i dr. Šeparović.

Iz skupine predavanja o hrvatskoj farmaceutskoj industriji saznajemo zašto je važno biti konkurentan na globalnom tržištu i kako to postići od Mihaela Furjana, novog predsjednika uprave Plive. Doznali smo i koliko je važno korištenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija u stručnom usavršavanju i radu ljekarnika (Dr. Klinar)

Predavanje profesora Stipe Oreškovića o ekonomskoj, farmaceutskoj i zdravstvenoj politici - kako upravljati pomoću ishoda i ciljeva - podsjetilo me na dodatnu mogućnost obrazovanja stručnjaka na poslijediplomskom specijalističkom studiju Menadžment u zdravstvu, farmaceutski menadžment, koji se već godinama provodi na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Kolegica Mirna Radošević podsjeća pak da u današnje vrijeme još uvijek ne razumijemo razliku između menadžmenta i liderstva. Peter Drucker formulira da menadžment znači raditi stvari na pravi način, a liderstvo znači raditi prave stvari. Također ističe da postoji put razvoja, no paralelno postoji i pitanje imamo li iskrene lidere koji su spremni mijenjati sebe i organizacije, a kroz to i cijelo farmaceutsko trzište.

Veliko zanimanje izazvala su i predavanja o farmakološkim učincima kanabinoida kolege Markovića, te Medicinska konoplja iz perspektive ljekarnika profesorice Vladimir-Knezević i predavanje dr. Brborovića o konoplji za medicinsku primjenu. Znanstvena istraživanja ukazala su na potencijal primjene lijekova na bazi konoplje i sintetskih kanabinoida u svrhu smanjenja mučnine i povraćanja, poboljšanje apetita i ublažavanja boli u bolesnika na kemoterapiji, te oboljelih od neurodegenerativnih bolesti ili anoreksije. Također je važno da se za izradu lijekova, ljekovitih biljnih pripravaka koriste isključivo biljne droge farmaceutske kvalitete ustanovljene primjenom farmakopejskih i drugih međunarodno prihvaćenih normi. One mogu poslužiti za medicinsku inhalaciju preko vaporizatora i izradu oralnih ljekovitih pripravaka koji se izdaju na liječnički recept. Ljekarnici će se, kao i inače, naći u situaciji da će biti prvi izvor informacija pacijentima te će osiguravati kontrolu sustava.

Mislim da je Hrvatsko farmaceutsko društvo napravilo iskorak naprijed i da su vrhunski organizirali ovaj Kongres na našu dobrobit, pa im i ovim putem zahvaljujem.