Depresivni bolesnici imaju drukčiji i rizičiniji uzorak vožnje automobila
Starije osobe s velikim depresivnim poremećajem pokazuju drugačija i rizičnija ponašanja u vožnji od onih bez simptoma depresije, objavljeno je u časopisu JAMA Network Open.
Starije osobe s velikim depresivnim poremećajem pokazuju drugačija i rizičnija ponašanja u vožnji od onih bez simptoma depresije, objavljeno je u časopisu JAMA Network Open.
Istraživači su kod osoba koje žive s velikim depresivnim poremećajem (MDD) upotrijebili umjetnu inteligenciju kako bi analizirali slikovni prikaz mozga i tako unaprijedili mogućnosti liječenja.
Depresija je jedan od vodećih uzroka disabiliteta i uvelike pridonosi globalnom teretu bolesti, pa stoga ne čudi da antidepresivi čine jednu od najpropisivanijih skupina lijekova danas. Neliječena depresija povezana je s nižom kvalitetom života, višom stopom suicidalnosti i pogoršanjem kroničnih tjelesnih bolesti. Iako antidepresive primarno koristimo u liječenju depresivnih simptoma, ...
Depresija se pojavljuje u mnogo različitih oblika, uključuje različita iskustva raspoloženja, fizičkog funkcioniranja, kvalitete razmišljanja, pogleda na svijet te ponašanja. Tipični simptomi su depresivno raspoloženje, gubitak interesa i zadovoljstva u svakodnevnim aktivnostima. Pojavnošću danas poprima epidemijske razmjere i bilježi stalni porast oboljelih.
Tim dr. Frederikke Hørdam Gronemann iz Sveučilišne bolnice u Kopenhagenu u Danskoj proučavao je povezanost obiteljske anamneze depresije i rizika za depresiju. Podaci su uključivali gotovo tri milijuna (2 903 430) osoba iz Danske od kojih su 37 970 muškaraca i 40 223 žena (2,6 i 5%) razvili veliki depresivni poremećaj tijekom praćenja.
Veliki depresivni poremećaj karakteriziran je značajnim zdravstvenim opterećenjem, uključujući promjene u apetitu i tjelesnoj težini. Identificiranje biomarkera kao što su promjene u funkciji mozga za liječenje depresije je teško zbog različite simptomatologije pogođenih pojedinaca.
Protuupalna sredstva mogu pomoći u liječenju velikih depresivnih poremećaja, pokazala je metaanaliza.
Generalizirani anksiozni poremećaj danas predstavlja jedan od najčešćih psihičkih poremećaja. Liječenje je kompleksno te se najčešće provodi kombinacijom lijekova i bihevioralne terapije. Važno mjesto u farmakoterapijskom liječenju generaliziranog anksioznog poremećaja zauzima duloksetin.
Ima li bolesnik višestruke neobjašnjive tjelesne simptome, uključujući i generaliziranu bol, depresija treba biti razmatrana kao moguća dijagnoza. Razmatrajući etiologiju bolnih simptoma u depresiji valja istaknuti činjenicu da je poremećena regulacija neuromodulatornih neurotransmitora serotonina i noradrenalina u mozgu povezana s depresijom.
