Uvod

Sluznica nosa i ždrijela ima sposobnost brze regeneracije tako da obična prehlada traje 4 do 6 dana i samoizlječiva je. Komplikacije su rijetke, a najčešće su sekundarne bakterijske infekcije.

Obična prehlada je akutna, virusima izazvana infekcija gornjih dišnih putova (GDP). Ubrajamo je među najčešće bolesti čovjeka od koje odrasli obolijevaju 3 do 5 puta, a djeca i 10-ak puta godišnje. 

Prehladu uzrokuju respiratorni virusi slabije virulencije među kojima dominiraju rinovirusi. Suvremena medicina poznaje više od 100 antigenskih tipova rinovirusa. Po pojavnosti slijede koronavirusi, virusi parainfluence i adenovirusi. Kod djece je osobito bitan respiratorni sincicijski virus (RSV). 

Obična prehlada javlja se tijekom cijele godine, a najčešće u jesenskom i zimskom razdoblju. Budući da postoji mnogo antigenskih tipova virusa koji uzrokuju prehladu, nakon njihove infekcije ne ostaje trajna imunost pa su infekcije vrlo česte i pojavljuju se stalno. Prehlada zahvaća sve dobne skupine, a vrlo je česta pojava u kolektivima kao što su škole, vojarne i  dječji vrtići. Djeca u dječjim vrtićima od obične prehlade obolijevaju čak jedanput mjesečno.

Virusi se lako prenose s čovjeka na čovjeka kapljičnim putem, izravnim dodirom prilikom kihanja, kašljanja i šmrcanja, ali i posredno preko ruku s predmeta iz okoline, inokulacijom u konjuktive i nosnu sluznicu.

Prehladu karakterizira kataralna upala sluznice nosa i ždrijela kod koje dolazi do oštećenja i ljuštenja epitelnih stanica. 

Obična prehlada je blaga bolest inkubacije od 1 do 3 dana, a karakteriziraju je lokalni respiratorni simptomi: kihanje, hunjavica, pečenje očiju, blaga grlobolja. Na početku bolesti pojavljuje se bistri iscjedak iz nosa, a kod nekih bolesnika nadražajni kašalj.

Drugih težih općih simptoma obično nema, a kod nekih oboljelih se mogu pojaviti osjećaj umora, glavobolja, bolovi u mišićima te blago povišena temperatura.

Sluznica nosa i ždrijela ima sposobnost brze regeneracije pa bolest obično traje 4 do 6 dana i samoizlječiva je. Komplikacije su rijetke, a najčešće su sekundarne bakterijske infekcije susjednih organa. Sinusitis i otitis pojavljuju se kod malog broja oboljelih.

Iskustvo sa zabrinutim mamama

Tog dana se dobro sjećam,  nije se ni po čem razlikovao od uobičajenog radnoga dana jednoga obiteljskog liječnika, jedino je jutro bilo neuobičajeno hladno za početak jeseni. U ordinaciju je ušla pretila intelektualka, a na pregled je dovela veselog osmogodišnjeg sina. Odmah s vrata je počela: „…već drugi dan ga boli grlo, curi mu nos, sinoć je imao 37,1 Celzijusa, slabije jede, mislim da ova „gripa“ neće proći bez antibiotika!“ Kliničkim pregledom nisam našao ništa osim malo sekreta na stražnjem zidu ždrijela uz blagu sekreciju iz nosa. Dijete je bilo afebrilno (Tax 36,5 C), auskultatorni nalaz na plućima uredan, otoskopski nalaz uredan, a opće stanje djeteta nije bilo narušeno. Evidentno se radilo o običnoj prehladi pa sam preporučio simptomatsku terapiju, antipiretike po potrebi i kapi za nos (ne duže od 4 dana) te naručio dječaka na kontrolu za 3 dana, a u slučaju potrebe i ranije.

Majka je ljutito pokupila dijete mrmljajući sebi u bradu – „…ima temperaturu, boli ga grlo, a nije dobio antibiotik, to mu je dosadašnji doktor uvijek davao.“

Na kontrolnom pregledu dijete je bilo dobro. „Još mu samo malo curi nos i ponekad se zakašlje“ – govorila je majka kao prava „doktorica“.

„Ponekad i „gripa“ prođe bez antibiotika – dodao sam zadovoljno – a vama bih, mama, mogao dati dosta savjeta glede pretilosti...“

Rasprava

Neki liječnici često propisuju antibiotike zato što to pacijenti od njih očekuju (pritisak roditelja, vikend pred vratima) ili zato što smatraju da na taj način preveniraju sekundarnu infekciju izazvanu bakterijama. Vrlo često od pacijenata se čuje: „Idem doktoru po antibiotik jer sam prehlađen.“

Uzročnici obične prehlade su virusi, a akutne virusne infekcije liječe se simptomatski, terapijom koja će ublažiti simptome bolesti.

• Povišena temperatura snižava se antipireticima koji su ujedno i analgetici, a najčešće korišteni lijekovi iz te skupine su: paracetamol, acetilsalicilna kiselina (ASC) i neki antireumatici od kojih se najčešće ordiniraju diklofenak natrij i ibuprofen.
• Za smirenje kašlja koriste se antitusici, a za iskašljavanje ekspektoransi.

U antitusike se ubrajaju folkodin, butamirat, a sirup protiv kašlja čine zajedno sluz lista i korijena bijelog sljeza, tekući ekstrakt trputca, med i etanol.

Od ekspektoransa najpoznatiji su acetilcistein, bromheksin, eprazinon, karbocistein, ekstrakt lišća bršljana, kombinacija triprolidina, pseudoefedrina i gvaifenazina, dok timijan, jaglac, anis i med tvore sirup za iskašljavanje.

• Uz mirovanje, važno je povećati unos tekućine i toplih napitaka (ne pretoplih) u organizam, iako ne postoje dokazi da povećan unos tekućine smanjuje simptome i skraćuje dužinu trajanja bolesti.

Antibiotici se ne koriste za liječenje prehlade, oni nemaju nikakav učinak na virusne infekcije. Izuzetak je liječenje bakterijskih komplikacija kao što su sinusitis ili upala srednjega uha.

Međutim, neki liječnici često propisuju antibiotike zato što to pacijenti od njih očekuju (pritisak roditelja, vikend pred vratima) ili zato što smatraju da na taj način preveniraju sekundarnu infekciju izazvanu bakterijama.

Vrlo često od pacijenata se čuje: „Idem doktoru po antibiotik jer sam prehlađen.“

Savjeti

Pijte dovoljno vode, krećite se, izbjegavajte stres, opustite se, udišite čisti zrak, odmarajte se, sunčajte se, a nakon pridržavanja ovih jednostavnih i lako izvedivih naputaka, vaš organizam imat će savršen obrambeni sustav kojemu obična prehlada neće moći ništa.

Zdravi ljudi „pokupe“ viruse rukama, a inficiraju se dodirujući nosnice i oči.

Zato – perite ruke!

Obična prehlada je virusna infekcija GDP-a, a virusi ne reagiraju na postupke i lijekove koji su djelotvorni kod bakterijskih infekcija. Preporučuje se smanjiti izloženost virusima i jačati obrambeni (imuni) sustav kako bismo viruse lakše i efikasnije pokorili.

Živite zdravo: jedite puno voća, povrća, povećajte unos vitamina, minerala i antioksidansa koji štite i jačaju imuni sustav.

Pijte dovoljno vode, krećite se, izbjegavajte stres, opustite se, udišite čisti zrak, odmarajte se, sunčajte se, a nakon pridržavanja ovih jednostavnih i lako izvedivih naputaka, vaš organizam imat će savršen obrambeni sustav kojemu obična prehlada neće moći ništa.

Literatura

1. Petričević I., Infekcija gornjih dišnih putova // Intema medicina, Vrhovac B., Bakaran I., Granić M. i suradnici, Zagreb, Naprijed, 1997.
2. Kuzman I., Infekcija gornjih dišnih putova // Infektologija, Begovac J., Božinović D. i suradnici, Zagreb, Profil 2006.
3. Vrhovac B., Farmakoterapijski priručnik, Zagreb, Medicinska naklada, 2003.
4. Vrhovac B. i suradnici, Interma medicina, Zagreb, Naklada Ljevak, 2003.
5. Robert E. Rakal, Osnove obiteljske medicine, Zagreb, Naklada Ljevak, 2005.