Najveći napredak postignut je u smanjenju znakova hipoksije koja je bila relativno čest problem u nositelja standardnih mekanih leća, posebno kod produženog nošenja. No komplikacije su moguće i opisane su u literaturi. Od mehaničkih, to je pojava mucinskih loptica, lučnog epitelnog oštećenja u gornjem polu rožnice, papilarnog konjunktivitisa i erozije. Upalne komplikacije mogu biti jednake kao kod standardnih mekanih leća, no čini se da je učestalost infekcija manja kod silikonskih mekanih leća za produženo nošenje, u usporedbi sa standardnim mekanim lećama za produženo nošenje. S obzirom na relativno kratko vrijeme uporabe ovih leća, nove će kliničke studije donijeti više pouzdanih podataka o njihovoj sigurnosti.

Mekane kontaktne leće

Što je više vode u leći, veća je njena propusnost za kisik, no što je period nošenja duži, više je izražen problem dehidratacije leće.

Tradicionalne mekane kontaktne leće napravljene su od hidrogel polimera koji sadrži vodu. Prijenos kisika do rožnice obavlja se upravo vodom, jer je plastični materijal plinonepropusan. Što je više vode u leći, veća je njena propusnost za kisik, no što je period nošenja duži, više je izražen problem dehidratacije leće. Nasuprot tome, silikon je izrazito propustan za kisik.(1) Silikon elastomer kontaktne leće prvi su put iskušane još 70-ih godina prošlog stoljeća.(2) Rani pokušaji proizvodnje kontaktnih leća od silikona su propali, jer je taj materijal izrazito hidrofoban: leće su bile izrazito neudobne, jako su se -lijepile- za rožnicu i teško su se vadile. Postalo je jasno da je jedini način za rješenje problema miješanje silikona sa hidrogelom od kojeg se rade mekane kontaktne leće. Time se osigurava udobnost, ali i mehanička svojstva koja ima hidrogel kao i propusnost za kisik koju ima silikon. Pronašlo se optimalno rješenje, pa su silikonske mekane leće dostupne u nekim zapadnoeurospkim zemljama, kao i u Australiji i Kanadi od 1999. godine, a u SAD-u od 2001. godine. U Hrvatskoj se silikonske mekane leće pacijentima propisuju posljednje četiri godine. Trenutno se na svjetskom tržištu nalazi pet vrsta silikonskih mekanih leća i sve osiguravaju optimalan dotok kiska do rožnice, a razlikuju se međusobno po čvrstoći i nekim drugim tehničkim odlikama.(3) Iako su kvalitetno eliminirale hipoksiju rožnice, kao ranije dominantan problem (slika 1), u recentnoj su literaturi objavljeni radovi koji ističu neke kliničke komplikacije vezane uz nošenje silikonskih mekanih leća. Većina se tih problema ipak veže uz silikonske mekane leće za produženo nošenje. Ranije su istraživačke studije pokazale da je učestalost kornealnih infekcija, od keratitisa do kornealnog ulkusa, kod mekanih leća, a posebno kod mekanih leća za produženo nošenje daleko najveća.(4,5) Pojava silikonskih mekanih leća pobudila je (ne)opravdani entuzijazam da će time raniji problemi biti u cijelosti riješeni, posebno kod produženog nošenja.

Komplikacije vezane uz nošenje silikonskih mekanih leća

Kornealna infekcija u nositelja mekanih leća predstavlja ozbiljan klinički problem. Pretpostavka da će silikonske mekane leće riješiti problem kornealne infekcije nije se pokazala sasvim istinitom.

Neupalne promjene 

U određenog broja pacijenata, posebno u onih koji su produženo nosili silikonske mekane leće, opisane su tipične kuglaste prozirne nakupine između kornealnog epitela i stražnje površine leće, nazvane mucinske loptice.(6-8) Točan sastav tih nakupina nije poznat, a pretpostavlja se da se sastoje od mucina i lipida. Zasada nije jasno predstavljaju li mucinske loptice pravu komplikaciju, jer ne ostavljaju nikakvih posljedica na rožnici. Važno je razlikovati ih od epitelijalnih mikrocista koje su znak kornealne hipoksije. Terapija nije potrebna, a ako se radi o ekscesivnom nakupljanju pacijentima se savjetuje korištenje umjetnih suza uvečer, ili refitting sa strmijom lećom, odnosno korištenje leća za dnevno nošenje. Mehanička ozljeda, lučno epitelno oštećenje u gornjem polu rožnice (eng. superior epithelial arcuate lesion, SEAL) posljedica je relativne rigidnosti silikon hidrogel materijala i njegove nemogućnosti da se prilagodi limbusu.(9) Iako pacijenti uglavnom nemaju simptome, procjepnom se svjetiljkom nalazi tanka bijela lezija, fluorescein pozitivna, širine 0,1-0,3 mm, dužine 2 do 5 mm. U nositelja silikonskih mekanih leća lezija je češće nešto dalje od limbusa, i po nekim je mišljenjima od većeg kliničkog značaja.(9) Privremeni prekid nošenja leća, najčešće 1 do 2 dana je dovoljan da se znakovi lučnog epitelnog oštećenja povuku. U slučaju da pacijenti imaju osjećaj stranog tijela, treba preporučiti povremenu primjenu umjetnih suza, a ako se jave ponovno, indicirana je primjena leća od drugog materijala i drugačijeg dizajna. Papilarni konjunktivitis povezan s nošenjem kontaktnih leća pripisuje se imunološkom odgovoru koji izazivaju denaturirane nakupine bjelančevina na površini leće. U nekim se slučajevima ne može isključiti niti mehanička komponenta, posebno u nositelja silikonskih mekanih leća. Pacijenti se žale na osjećaj stranog tijela u oku, svrbež i pojavu očnog sekreta. Papilarne se promjene dobro prikazuju fluoresceinskim bojenjem i kobalt-plavim filterom i uglavnom su obostrane. U nositelja silikonskih mekanih leća za produženo nošenje promjene su obično lokalizirane u centralnom području blizu granice vjeđe(10), a ta se komplikacija javlja češće baš kod produženog nošenja silikonskih mekanih leća, nego kod nošenja standardnih mekanih leća.(11) Kornealne su erozije česta očna komplikacija u nositelja kontaktnih leća, pa tako i u nositelja silikonskih mekanih leća, a uzrok je ozljeda mehaničke prirode (npr. strano tijelo ispod kontaktne leće). Pacijenti se žale na umjerenu bol koja se može pojačati nakon skidanja leće zbog direktnog kontakta tarzalne konjuktive sa oštećenim epitelom rožnice. U većini slučajeva dovoljan je samo prekid nošenja kontaktnih leća jedan do dva dana. Pažljivo praćenje u prva 24 sata je presudno da se prepozna odgođeni upalni odgovor rožnice.

Upalne promjene 

Kornealna infekcija u nositelja mekanih leća predstavlja ozbiljan klinički problem.(12, 13) Pretpostavka da će silikonske mekane leće riješiti problem kornealne infekcije nije se pokazala sasvim istinitom. Kliničko je iskustvo još uvijek prekratko da bi dalo pouzdane epidemiološke podatke o očekivanom smanjenju učestalosti mikrobijalnog keratitisa vezanog uz njihovu uporabu, a podaci raspoloživih kliničkih studija u određenoj su mjeri oprečni. Tako se iz studije Manchester Keratitis Study može izdvojiti nekoliko zanimljivih zaključaka: rizik za nastanak keratitisa značajno je veći kada se s lećama spava, što uključuje i silikonske mekane leće; tvrde plinopropusne leće su sigurnije od mekanih leća kod dnevnog nošenja; kod produženog su nošenja silikonske mekane leće pet puta sigurnije od standardnih mekanih leća.(14-17) Podatak iz iste studije govori da je godišnja incidencija teškog keratitisa kod nositelja standardnih mekanih leća za produženo nošenje 100:10000; kod nositelja silikonskih mekanih leća za produženo nošenje je 20:10000. Australska studija ne nalazi potvrdu da se nošenjem silikonskih mekanih leća smanjuje incidencija keratitisa.(18) Iz studije francuskih autora proizlazi da je bakterijska adherencija in vitro značajno veća kod silikonskih mekanih leća, nego kod standardnih mekanih leća.(19) S druge strane, u još se jednoj studiji iz Australije ne nalaze značajne promjene u vrsti i broju bakterija koje koloniziraju silikonsku mekanu leću u trajanju do dvije godine, kod asimptomatskih nositelja.(20)

Zaključak

Čini se da je učestalost infekcija manja kod nositelja silikonskih mekanih leća za produženo nošenje u odnosu na standardne mekane leće za produženo nošenje. No i dalje stoji da je najsigurnije uopće ne spavati s kontaktnim lećama.

Iako izgleda da su silikonske mekane leće riješile sve probleme hipoksije vezane uz standardne mekane leće, određeni se broj mehanički uvjetovanih i upalnih komplikacija i dalje pojavljuje, naročito kod pacijenata koji produženo nose leće. Učestalost upalnih komplikacija, prema postojećim je studijama, teško procijeniti. Čini se da je učestalost infekcija manja kod nositelja silikonskih mekanih leća za produženo nošenje u odnosu na standardne mekane leće za produženo nošenje. No i dalje stoji da je najsigurnije uopće ne spavati s kontaktnim lećama. Za očekivati je da će nepoznanice riješiti nove kliničke studije.

Literatura

1. Weissman BA, Fatt I, Phan C. Polarographic oxygen permeability of silicone elastomer contact lens material. J Am Optom Assoc 1992;63:187-90.
2. Zekman TN, Sarnat LA. Clinical evaluation of the silicone corneal contact lens. Am J Ophthalmol 1972;74:534-7.
3. Brennan NA. Beyond flux: total corneal oxygen consumption as an index of corneal oxygenation during contact lens wear. Optom Vis Sci 2005;82:467-72.
4. Galentine PG et al. Corneal ulcers associated with contact lens wear. Arch Ophthalmol 1984;102:891-4.
5. Cohen EJ, Laibson PR, Arentsen JJ, Clemons CC. Corneal ulcers associated with cosmetic extended wear soft contact lenses. Ophthalmology 1987;94:109-14.
6. Dumbleton K, Jones L, Chalmers R, Williams-Lyn D, Fonn D. Clinical characterization of spherical post-lens debris associated with lotrafilcon high-Dk silicone lenses. CLAO J 2000;26:186-92.
7. Pritchard N, Jones L, Dumbleton K, Fonn D. Epithelial inclusions in association with mucin ball development in high-oxygen permeability hydrogel lenses. Optom Vis Sci 2000;77:68-72.
8. Tan J, Keay L, Jalbert I, Naduvilath TJ, Sweeney DF, Holden BA. Mucin balls with wear of conventional and silicone hydrogel contact lenses.Optom Vis Sci 2003;80:291-7.
9. Holden BA, Stephenson A, Stretton S, Sankaridurg PR, O'Hare N, Jalbert I, Sweeney DF. Superior epithelial arcuate lesions with soft contact lens wear. Optom Vis Sci 2001;78:9-12.
10. Skotnitsky C, Sankaridurg PR, Sweeney DF, Holden BA. General and local contact lens induced papillary conjunctivitis (CLPC). Clin Exp Optom 2002;85:193-7.
11. Dumbleton K, Fonn D, Jones L. Severity and management of contact lens related complications wit continuous wear of high Dk silicone hydrogel lenses. Optom Vis Sci 2000;77(12c):216.
12. Poggio EC, Glynn RJ, Schein OD, Seddon JM, Shannon MJ, Scardino VA, Kenyon KR. The incidence of ulcerative keratitis among users of daily-wear and extended-wear soft contact lenses. N Engl J Med 1989;321:779-83.
13. Cheng KH, Leung SL, Hoekman HW, Beekhuis WH, Mulder PG, Geerards AJ, Kijlstra A. Incidence of contact-lens-associated microbial keratitis and its related morbidity. Lancet 1999;354:181-5.
14. Morgan PB, Efron N, Hill EA, Raynor MK, Whiting MA, Tullo AB. Incidence of keratitis of varying severity among contact lens wearers. Br J Ophthalmol 2005;89:430-6.
15. Efron N, Morgan PB, Hill EA, Raynor MK, Tullo AB. The size, location, and clinical severity of corneal infiltrative events associated with contact lens wear. Optom Vis Sci 2005;82:519-27.
16. Efron N, Morgan PB, Hill EA, Raynor MK, Tullo AB. Incidence and morbidity of hospital-presenting corneal infiltrative events associated with contact lens wear. Clin Exp Optom 2005;88:232-9.
17. Morgan PB, Efron N, Brennan NA, Hill EA, Raynor MK, Tullo AB. Risk factors for the development of corneal infiltrative events associated with contact lens wear. Invest Ophthalmol Vis Sci 2005;46:3136-43.
18. Stapleton F, Edwards K, Keay L. The incidence of contact lens associated microbial keratitis in Australia. ARVO 2005, book of abstracts, 46:5025.
19. Kodjikian L, Casoli-Bergeron E, Malet F, Janin-Manificat H, Freney J, Burillon C, Colin J, Steghens JP. Bacterial adhesion to conventional hydrogel and new silicone-hydrogel contact lens materials. Graefes Arch Clin Exp Ophthalmol 2008;246:267-73.
20. Willcox MD, Harmis NY, Holden BA. Bacterial populations on high-Dk silicone hydrogel contact lenses: effect of length of wear in asymptomatic patients. Clin Exp Optom 2002;85:172-5.