Uvod

Rizik od komplikacija to je veći što je stupanj pretilosti i metaboličkog poremećaja kod majke veći.

Pretilost među ženama reproduktivne dobi u porastu je u čitavom svijetu.

Pretilost majki jedan je od značajnijih zdravstvenih rizika današnjice, a razlog za to leži u brojnim kratkoročnim i dugoročnim učincima koje pretilost ima ne samo na zdravlje žene, već i na zdravlje njenih potomaka.

Pretilost kao i skromno povećanje indeksa tjelesne mase (ITM) majke, povezuju se s rizikom od brojnih komplikacija trudnoće i porođaja, a u ekstremnim slučajevima uključuju i one najteže, fetalnu i dojenačku smrtnost.

Rizik od komplikacija to je veći što je stupanj pretilosti i metaboličkog  poremećaja kod majke veći, a postoji i za djecu žena koje su prije trudnoće imale uredan indeks tjelesne mase, ali kod kojih je tijekom trudnoće došlo do prekomjernog povećanje tjelesne mase.

Komplikacije u trudnoći i porođaju

Čak 23,9% bilo kojih komplikacija tijekom trudnoće može se pripisati prekomjernoj težini i pretilosti majki.

Majčina prekomjerna tjelesna masa i pretilost povezane su s gotovo svim poznatim komplikacijama trudnoće, kao što su:

• gestacijski dijabetes
• hipertenzija
• pre-eklampsija
• povećana gestacijska težina
• poremećaji stava i namještaja fetusa
• kongenitalne anomalije fetusa
• prijevremeno rođenje
• porođaj carskim rezom

Velika metaanaliza iz 2019. godine procijenila je da se čak 23,9% bilo kojih komplikacija tijekom trudnoće može pripisati prekomjernoj težini i pretilosti majki.

Isti članak navodi da se kod 31,6% novorođenčadi, od one koja se rađa velika za gestacijsku dob (hipertrofična novorođenčad iznad 90 centile), radi o prekomjernom povećanju tjelesne mase majke tijekom trudnoće.

Neonatalne komplikacije

Osim već spomenutih rizika koji su povezani uz prijevremeno rođenje, kongenitalne malformacije i veliku gestacijsku težinu, novorođenčad pretilih majki ima povećan rizik za:  

• porođajne traume
• asfiksiju pri rođenju  
• novorođenačku hipoglikemiju
• poteškoće s uspostavom i održavanjem laktacije

Pretilost djeteta

Prekomjerna majčina težina u literaturi je konzistentno identificirana kao čimbenik rizika za prekomjernu tjelesnu težinu i pretilost djeteta.

Prekomjerna majčina težina u literaturi je konzistentno identificirana kao čimbenik rizika za prekomjernu tjelesnu težinu i pretilost djeteta.

Pretilost djeteta, s druge strane, povezana je sa širokim spektrom zdravstvenih stanja kao što su:

• astma
• respiratorne tegobe
• apneja u spavanju
• metabolički sindrom
• dijabetes tipa 2
• mentalni problemi

Majčina se pretilost može smatrati povezanom s navedenim stanjima kod djeteta preko utjecaja na porođajnu težinu te preko intrauterinog metaboličkog programiranja fetusa.

U skladu s tim, objavljene su brojne studije koje potvrđuju ovu hipotezu i koje su utvrdile povezanost majčine pretilosti s astmom, metaboličkim sindromom i mentalnim problemima kod djeteta.

Psihijatrijska stanja i neurorazvojni poremećaji

Prenatalno izlaganje metaboličkom poremećaju pretilih majki štetno je za mozak u razvoju.

Danas se zna da je prenatalno izlaganje metaboličkom poremećaju pretilih majki štetno za mozak u razvoju. Smatra se da do poremećaja dolazi zbog izlaganja nezrelog mozga intrauterinom okolišu u kojemu je povećana razina upale, metaboličkog stresa i lipotoksičnosti.

Studija iz 2018. pokazala je da, u usporedbi s majkama normalne težine, majke koje su jako pretile, ali bez dijabetesa prije trudnoće, imaju čak 67% -tno do 88%-tno povećanje rizika da njihovo dijete ima blagi neurorazvojni poremećaj, ADHD, poremećaj ponašanja ili raspoloženja, psihotični poremećaj ili neki od poremećaja povezanih sa stresom.

Istovremeno postojanje dijabetesa prije trudnoće u kombinaciji s jakom pretilošću majke povećavalo je rizik za sve navedene grupe poremećaja u djeteta, a posebno za autizam i ADHD te za poremećaj ponašanja.

Troškovi zdravstvene skrbi za djecu pretilih majki

Do 18. godine života djeca pretilih majki imala su 10% više posjeta liječniku i 16% više hospitalizacija od djece majki normalne tjelesne težine.

Kao što vidimo, pretilost majke vrlo je rizična na puno razina, a osim brojnih zdravstvenih rizika, nosi sa sobom i trans generacijsko opterećenje za povećano korištenje zdravstvene zaštite i sukladno tome, povećanje troškova.

Vrlo zanimljiva retrospektivna studija iz 2019. god. provedena na preko 35 000 ispitanika pokazala je da su djeca rođena od majki koje su imale prekomjernu tjelesnu težinu, 1,74 puta više trebala zdravstvenu skrb od djece majki normalne tjelesne težine.

Konkretno, do 18. godine života djeca pretilih majki imala su 10% više posjeta liječniku i 16% više hospitalizacija od djece majki normalne tjelesne težine.

Zaključak

Brojni neurorazvojni i psihijatrijski poremećaji u djece, mogu imati svoj početak u fetalnom razdoblju, kada je mozak iznimno osjetljiv na svako odstupanje u intrauterinom okolišu.

Pretilost u populaciji postaje sve prevalentnija, a poseban javnozdravstveni problem predstavlja pretilost žena reproduktivne dobi, upravo zbog širokih implikacija koje ima, ne samo na vlastito zdravlje, već i na zdravlje potomaka.

Imamo jasne znanstvene dokaze da je gotovo četvrtina svih komplikacija tijekom trudnoće i porođaja kao i čitav niz kroničnih nezaraznih bolesti današnjice povezan s metaboličkim poremećajem koji se javlja uz pretilost.

Isto tako ne smijemo zaboraviti da brojni neurorazvojni i psihijatrijski poremećaji u djece, a koje sve češće viđamo u svojim ambulantama, mogu imati svoj početak u fetalnom razdoblju, kada je mozak iznimno osjetljiv na svako odstupanje u intrauterinom okolišu, pa tako i na povećanu razinu toksičnih molekula kojima je izložen uslijed kronične upale i metaboličkog stresa pretile majke.

Vrlo su složeni molekularni mehanizmi kojima majčina pretilost dovodi do kratkotrajnih i dugotrajnih štetnih posljedica na zdravlje djeteta i nije ih uvijek lako komunicirati ni našim pacijentima niti javnosti.

Međutim, vrijeme je da svi progovorimo o tome koliko je majčino metaboličko zdravlje važno za buduće zdravlje djeteta. I vrijeme je da se javnozdravstvene aktivnosti snažnije usmjere na populaciju budućih majki.

Djelovanjem na toj razini imat ćemo zdraviju populaciju u budućnosti, kao i niže troškove zdravstvene zaštite.

Literatura

1. Santos S, Voerman E, Amiano P, et al. Impact of maternal body mass index and gestational weight gain on pregnancy complications: an individual participant data meta-analysis of European, North American and Australian cohorts. BJOG. 2019;126(8):984-995. doi:10.1111/1471-0528.15661
2. Kuhle S, Muir A, Woolcott CG, et al. Maternal pre-pregnancy obesity and health care utilization and costs in the offspring. Int J Obes (Lond). 2019;43(4):735-743. doi:10.1038/s41366-018-0149-3
3. Kumar R, Story RE, Pongracic JA, Hong X, Arguelles L, Wang G, et al. Maternal Pre-Pregnancy Obesity and Recurrent Wheezing in Early Childhood. Pediatr Allergy Immunol Pulmonol. 2010;23:183–90.
4. Boney CM, Verma A, Tucker R, Vohr BR. Metabolic syndrome in childhood: association with birth weight, maternal obesity, and gestational diabetes mellitus. Pediatrics. 2005;115:e290–6.
5. Rodriguez A. Maternal pre-pregnancy obesity and risk for inattention and negative emotionality in children. J Child Psychol Psychiatry. 2010;51:134–43. 
6. Van Lieshout RJ, Taylor VH, Boyle MH. Pre-pregnancy and pregnancy obesity and neurodevelopmental outcomes in offspring: a systematic review. Obes Rev. 2011;12(5):e548–e559
7. Bilbo SD, Tsang V. Enduring consequences of maternal obesity for brain inflammation and behavior of offspring. FASEB J. 2010;24(6):2104–2115
8. Kong L, Norstedt G, Schalling M, Gissler M, Lavebratt C. The Risk of Offspring Psychiatric Disorders in the Setting of Maternal Obesity and Diabetes. Pediatrics. 2018 Sep;142(3):e20180776.