Uvod

Gležanjski (eng. ankle) – indeks ili dalje u tekstu (ABI) je test za procjenu hemodinamskih poremećaja arterija zdjelice i nogu. Mjerenje gležanjskog indeksa je osnovna dijagnostička pretraga za rano otkrivanje bolesti perifernih arterija ili dalje u tekstu (BPA).

Značaj mjerenja gležanjskog  i dijagnosticiranje periferne arterijske bolesti važni su zbog dokazanog komorbiditeta bolesti perifernih arterija, cerebrovaskularnih bolesti i kardiovaskularnih bolesti.

Ova jednostavna, neinvazivna pretraga s osjetljivošću od 90% i specifičnošću od 98% skoro je siguran pokazatelj bolesti perifernih arterija i predstavlja omjer sistoličkog tlaka nadlaktične arterije i najvišeg tlaka izmjerenog na gležnju.

Prikaz bolesnika

Gospodin 55 godina, oduvijek je bio veći i jači od svojih vršnjaka, prvi je našao djevojku i prvi se oženio. Djeca su došla rano, a kako on nije bio školovan, radio je kao pomoćni radnik u građevini. Kasnije je dobio stalni posao u obližnjoj tvornici.

Dok smo mi studirali, on je odgajao dječicu, ima ih četvoro, družio se sa starijima, imao je drugačije probleme, digao je kredit za kuću, školovao djecu i puno ranije od nas ostario.

Ponekad se druži s nama „naučnicima“, kako nas je nazvao. Kada je trebalo betonirati stazu, krečiti garažu, bojati ogradu uvijek je tu, prijatelj bez ostatka.

Trenutni zdravstveni problem

Jednog hladnog zimskog dana navratio je u moju ordinaciju da me vidi, izmjeri tlak i nešto me priupita .

Na koncu je kazao da više nije u tako dobroj formi i da ga bole noge.

Iz anamneze

„Unatrag pola godine nisam snažan kao prije, lakše se zamaram, bole me noge.

Nakon prestanka napora i u jutro, osjećam se bolje, ali nakon manjeg naprezanja sve je po starom“. Na sistematskom, osim blago povišenog šećera i masnoća, nisu našli ništa drugo, RTG pluća i srca bio je uredan, a proširene vene na nogama ima bar 5 godina.

Osobna anamneza

Bolesnik je peto dijete u mnogobrojnoj obitelji fizičkog radnik svi rade u istoj tvornici.

Nikada nije bio teže bolestan, kao dijete nakon pada s bicikla slomio je lijevu potkoljenicu, nosio gips mjesec dana i sve je bilo uredno.

Nekoliko godina ima jutarnji GUK od 6 do 7 mmol/L, dijete se baš i ne pridržava i jede sve što mu se sviđa.

Navike: voli popiti pivo, bivši je pušač koji ne puši 15 godina, tjelesno aktivan na poslu, fizički je radnik u skladištu već 30 godina i diže utege od 20 do 50 kilograma.

Socijalna anamneza: Živi u obiteljskoj kući sa suprugom i četvoro djece, stanuje u dobrim stambenim uvjetima.

Klinički status: pretili muškarac, dobrog općeg stanja, donji ekstremiteti bez edema, na potkoljenicama blago dilatirane vene.

Cor et pulmo: uredan auskultatorni nalaz

sO2 98%, puls 75/min

RR 130/82 mm Hg, TV 180 cm, TT 108 kg, ITM 33,3 pretilost I stupnja (umjerena pretilost)

Lab (nalazi sa sistematskog) CRP 0,4, E 4,86, Hg 142, Htc 0,396, L 4,97, Tr 223., GUK 7,1, HbA1c 6,0, kol 7,0, LDL 4,1, urin: 0 − 2 L

EKG: SR, fr.75/min

Obzirom da sam liječnik s dugogodišnjim iskustvom i radom u ordinaciji obiteljske medicine, opetovano se educiram i usavršavam, a uzimajući u obzir specifičnu kliničku sliku odlučio sam se za određivanje ABI indeksa. Jedan sam od rijetkih liječnika koji ovu pretragu koja je po mome sudu veoma bitna radim u svojoj ordinaciji.

Nakon učinjene pretrage bio sam potpuno u pravu, ABI indeks kod moga pacijenta bio je 0,5 što ukazuje na vjerojatnost pridružene kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti.

Pacijent je upućen na pregled kardiologu gdje je dijagnosticirana koronarna bolest srca.

Njegov ergometrijski test prekinut je u 10 minuti zbog umora, bez bolova u prsima, bez poremećaja ritma i diskretnom depresijom ST spojnice inferolateralno.

Rasprava i zaključak

Bolest perifernih arterija nalazimo čak u 13% osoba starijih od 50 godina, ona je ponekad tiha bolest, pacijenti bolove često zanemaruju i pripisuju ih bolovima donjih ekstremiteta nastalih u naporu ili pri povećanoj tjelesnoj aktivnosti.

Bolest perifernih arterija je često neprepoznata i kao bolest i kao vrlo bitan čimbenik kardiovaskularnog rizika. Gležanjski indeks je izravni pokazatelj rizika i razvoja kardiovaskularnih bolesti. Dijagnosticirana periferna arterijska bolesti uz patološki gležanj – brahijalni indeks povećava ukupni mortalitet za čak 3 puta, a mortalitet od kardiovaskularnih bolesti 6 puta.

Na koncu možemo zaključiti da mjerenje gležanj - brahijalnog indeksa treba spustiti na razinu obiteljske medicine, gdje bi izabrani liječnici obiteljske medicine svakodnevno određivali gležanjski indeks, dijagnosticirali bolest perifernih arterija i prateće komorbiditete kao što su bolesti kardiovaskularnog i cerebrovaskularnog sustava, započeli terapiju, uputili pacijente na potrebne dijagnostičke postupke i smanjili mortalitet od kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti.

Literatura

1. Ljiljana Banfić ,Periferna arterijska  bolest. nedovoljno prepoznati čimbenik  ukupnog kardiovaskularnog rizika. Dostupno na: http://www.kardio.hr/wp-content/uploads/2010/08/133-139.pdf.
2. Sandra Marinković Kulišić, Mjerenje gležanjskog indeksa. Dostupno na: https://docplayer.net/63956426-Acta-medica-croatica.html.
3. Kecelj Leskovac N., Kozjak M., Slana A. i sur., Odkrivanje in zdravljenje kronične venske bolezni, Acta Med Croatica, 67 (Supl. 1) (2013) 45 – 50.